Vrsta je dobila ime po Nacionalnom parku „Krka“ s obzirom da je opisana na osnovi jedinki (mužjaka i ženki) sakupljenih u sedrenoj špilji na području Bilušića buka i tipski je lokalitet
Vrsta je dobila ime po Nacionalnom parku „Krka“ s obzirom da je opisana na osnovi jedinki (mužjaka i ženki) sakupljenih u sedrenoj špilji na području Bilušića buka i tipski je lokalitet
Tijekom istraživanja špiljske faune na području Parka 2015. godine tu su vrstu sakupili članovi Hrvatskog biospeleološkog društva, a 2023. godine krkin prekobrojac pronađen je i u jami na području Kaštela Žegarskog. Iako je pregled materijala pokazao da se radi o novoj vrsti, trebalo je, zbog zahtjevnosti rada na njezinu opisu, proći dosta vremena da se taj nalaz objavi.
Radi se o vrlo sitnom kornjašu građenom od tri dijela: glave, grudi s nogama i zatka, dugom svega 1,70 – 1,75 mm, maksimalno širokom 0,69 mm. Glava mu je otprilike iste duljine i širine, s dugim antenama. Tijelo mu je sjajno, crvenkastosmeđe boje, s tim da antene, maksilarne palpe i noge imaju nešto svjetliju nijansu. Istočkano je mrljama i prekriveno kratkim, umjereno gustim, homogenim i ležećim dlakama zlatne boje. Noge su vitke, blago zadebljanih femura, koji su kod ženki tanji nego kod mužjaka. Ženke imaju i manje oči.
Krkin prekobrojac grabežljivac je na samom vrhu hranidbene mreže pa svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama direktno ugrožava i njegov opstanak, što ga, zbog ograničenog rasprostranjenja, čini vrlo ranjivom špiljskom vrstom.