O parku Virtualna šetnja Aktivnosti Atrakcije Servisne informacije Novosti

Nacionalni park Krka

9°

18.0°

Danas

min:10°

max:10°
Sutra

min:7°

max:17°
Nedjelja

min:10°

max:18°
Ponedjeljak

min:14°

max:18°

Stanje vremenskih uvjeta od 3:00 CET (15.11.2025.)

Podaci preuzeti sa DHMZ

Priča o parku

Sedam veličanstvenih: Bilušića buk, Brljan, Manojlovac, Rošnjak, Miljacka slap, Roški slap i Skradinski buk. To su sedreni slapovi Krke. Za mnoge, najljepše plave linije dalmatinskog krša. Divota kaskada i gusti, bogati zvuk života vode. Na mnogim je dijelovima Krka mirnoga toka, a svoje slapove najavljuje „srebrnim ogrlicama“; sve gušćim mreškanjem vode koje poprima boju srebra i izgled nebrojenih po rijeci rasutih ogrlica. Sve će se njihovo srebro razbiti niz slapove i ljepota će se samo pretočiti u novi oblik.

Kada se u prostoru dalmatinskog krša koji zbog svojeg vapnenačkog podzemlja žedno guta vodu nađe mjesto na kojemu doslovno u sekundi „protutnji“ i do 500 000 litara vode – onda je to prizor ravan čudu.
Nacionalni park Krka prepun je zapanjujućih mjesta.
Krka izvire kod Knina, teče Kninskim poljem i ulazi u kanjon koji je prati najvećim dijelom njezinog toka. Vrlo blizu, šesnaestak kilometara nizvodno od Knina, prvo je mjesto gdje se Krka obrušava i stvara slap Bilušića buk visok preko 20 metara.

Krka je velikim dijelom toka ujezerena rijeka. Brljansko jezero (1300 x 400 m) završava slapom Brljanom. Najviši slap na Krki je Manojlovac. Ukupna visina slapa je 59,6 metara, a najveći se pojedinačni slap ruši u dubinu preko 30 metara. Vodeni kolos Krke bijesni punom snagom.

Tu je i vidikovac s kojega se vidi izrazito strm kanjon dubok impozantnih dvjestotinjak metara. A tu se nalaze i Šupljaje ili Šuplje crkve. Tako se u narodu zovu zidani kameni lukovi, preostali ostaci rimskih logora.

Za Manojlovcem, nizvodno, preko samo jedne barijere ruši se slap Rošnjak. Upravo zbog toga jedinstven je – slap među slapištima. Kilometar niže je slap Miljacka. Nad Krkom su kod Miljacke i dvije srednjovjekovne utvrde, Trošenj (još se zove i Čučevo) i Nevčen. Vlasnici Trošenja bili su Šubići, a Nevčena Nelipići i Martinušići. U svojim osvajačkim pohodima zauzet će ih 1522. godine Turci i do 1686. godine pogled s utvrda pripada osmanlijskim agama, begovima, dizdarima i kadijama.

Tok Krke prirodna je slikovnica s toliko različitih stranica. Od prve do posljednje stranice Krka će promijeniti svoj temperament nebrojeno puta: mirna, ujezerena, raskomoćena u dolinama i stiješnjene, zbijene snage vode u kanjonima.

Doline Krke su zelene jer je tlo više laporasto nego vapnenačko. Zbog toga se zadržavala voda, zazelenjela priroda i došli su ljudi. Jedna od dolina je Carigradska draga, pokraj pravoslavnog manastira svetog Arhanđela, poznatijeg kao manastir Krka koji se prvi put spominje još 1402. godine. Arhitektura je zanimljiv spoj bizantskih i mediteranskih elemenata. U istoj dolini, ali visoko nad rijekom ruševine su Vilingrada ili Bogočina koje datiraju također iz 14. stoljeća.

Mirna voda kod Bogočina prelijeva se u jezero, a iz jezera dalje putuje kanjonom dubokim 150 metara. Završetak tog kanjona početak je Roškog slapa.

Njegove su dimenzije očaravajuće. Najveća mu je širina 450 metara, dugačak je 650 metara, a rijeka pleše preko sedrenih barijera oku nevjerojatno zanimljiv ples. Roški slap najavljuju „srebrne ogrlice“, a radi se o pojavi mreškanja vode koja će uskoro put slapa stvarajući sliku po rijeci rasutih ogrlica srebrne boje. Ubrzo će se razliti niz Roški slap.

Kako se rijeka doslovno „rasipa“ svojom snagom, čovjek je njome osnažio svoje ruke. Na Krki su podignute mnoge vodenice, a kompleks vodenica baš na Roškom slapu najatraktivniji je etnografski lokalitet Dalmatinske zagore.

Posuđena snaga vode mljela je žito i hranila ljude Zagore, tu su se ispirala sukna i biljci, prekrivači od ovčje vune. Kako je to u ono doba bio ženski posao, bilo je ovdje i svojevrsno sastajalište žena Dalmatinske zagore na koje se dolazilo magarcima. U košarama je ponekad bilo mjesta i za dijete koje se veselilo kupanju na Krki.

Vodenice su spomenici tradicijskog graditeljstva, a u obnovljenima se može doživjeti prezentacija starih zanata. Iznad Roškog slapa nalazi se atraktivna Oziđana pećina, pretpovijesni lokalitet. U pećinu se može ući i pogledati tragove čovjekove prisutnosti kroz arheološku zbirku iz doba neolitika.

Prostor za posjetitelje Parka osmišljen je za bliski i siguran kontakt s prirodom. Edukativne staze, vidikovci i jedna od najljepših poučno-pješačkih staza u Hrvatskoj Stinice – Roški slap – Oziđana pećina duga osam i pol kilometara omogućuju puninu doživljaja prostora Parka. Cijela je staza put iznimne bioraznolikosti. Ponajviše je u flori mediteranskih vrsta, a u fauni četrnaest riba endemski su primjerci jadranskog područja u slatkoj vodi Krke.

Jezero ispod Roškog slapa je široko oko 300 metara, a okolna vegetacija, mahom trske i šaša, zaklon je pticama močvaricama. Jezero potom ulazi u tijesan Među gredama, dug oko 500 metara i širok od 50 do 100 metara. Pogled iz plovila odozdo, prema visokim vrhovima kanjona, užitak je malenkosti čovjeka u vrleti prirode. Kanjonom se Krka opet otvara u jezero Visovac.

Usred jezera nalazi se istoimeni otočić – nadaleko prepoznatljiva slika Nacionalnog parka Krka – jer su na njemu smješteni crkva i samostan, što daje prostoru posebnu vizuru. Taj mali prostor, nešto više od hektara, imao je posvema različite stanovnike. U 14. stoljeću tu su bili eremiti – pustinjaci svetog Augustina koji su podigli samostan i crkvicu. Za vremena osmanlijskih osvajanja napuštaju otok, a 1445. godine dolaze bosanski franjevci. Uz manje prekide zadržavaju se do danas. Samostan se može posjetiti i razgledati vrijedan inventar i povijesne dokumente, u velikom broju i turske.

Kod Skradinskog se buka dolina Krke spaja s dolinom Čikole i nastaje jedinstvena jezerska površina s dva kraka. U nizvodnom dijelu livada vrlo je neobična vodena površina, potpuno pravilan geometrijski krug promjera 150 metara. To je krško vrelo Torak površine mirne i glatke kao ogledalo jer voda izvire na dubini od 30 metara.

Skradinski buk za posjetitelje je nerijetko glavni cilj. Najveći je i vodom najbogatiji slap na Krki. Sedamnaest barijera prebacuje vodu i stvara prekrasnu i zvučnu sliku prirode. Slap je širok 400 metara i ukupne visine oko 46 metara. I tu je mnogo vodenica. Starije generacije zvuk slapa sjeća na mlinske žrvnjeve, udaranje stupa i koševa s biljcima ili sukancima. Posljednji vir Skradinskog buka je kraj slatkovodne Krke. Od Visovca do Skradinskog buka ima oko 6 kilometara.

Buka, pretvaranje zelene vode u bučnu bijelu koja se strmoglavljuje niz kaskade, priroda na Skradinskom buku kao da se smije iz svoje najdublje biti. Kipi radost rijeke.

Ovdje su najjasniji svi tonovi zelene boje. Najsvježija hladna plava. Zagrcano je vodom zelenilo. Prštava radost rijeke. Ovdje Krka slavi svaki dan, svaki trenutak i bez obzira na to kad dođete, došli ste na slavlje u najradosnijoj formi prirode – slapu.

Pročitaj više

Parkovna iskaznica - informacije o parku

Kulturno-povijesna baština

Oziđana pećina iznad Roškog slapa svjedoči o prisutnosti života od davnina koja se nastavlja u kontinuitetu. Tu su i ostaci rimskog vojnog logora, a mjesto je ovo i znamenitih srednjovjekovnih starohrvatskih utvrda, Nevčena i Trošenja. Čovjek je koristio snagu vode slapova pa još ima vodenica i stupa, danas vrijedne etnografske baštine.

Arheologija

Područje rijeke Krke obiluje tragovima drevne naseljenosti i brojnim povijesnim spomenicima i spomenicima kulture. Najstariji tragovi življenja otkriveni su u Oziđanoj pećini iznad Roškog slapa, u kojoj su pronađeni tragovi svih neolitičkih kultura jadranskog prostora. Oziđana pećina dio je poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, a u njoj je uređena arheološka zbirka in situ.

Biser antičke povijesti, rimski vojni logor Burnum, nalazi se na desnoj obali rijeke Krke, na mjestu gdje su se u rimsko doba križale važne prometnice. Sagrađen je u 1. st. poslije Krista, a i danas su vidljivi ostaci lukova koji su pripadali zgradi vojnog zapovjedništva te dobro sačuvan amfiteatar. Prilikom arheoloških iskapanja pronađeni su brojni nalazi koji su izloženi u arheološkoj zbirci u Eko kampusu Puljane. Amfiteatar je mogao primiti od šest do deset tisuća posjetitelja, a danas se u njemu ljeti održavaju Burnumske ide, manifestacija koja dvije tisuće godina kasnije oživljava povijest i običaje ovog kraja u rimsko doba.

Na području Parka nalaze se ostaci više srednjovjekovnih starohrvatskih utvrda iz 14. stoljeća: Kamička, Trošenja, Nečvena, Bogočina te Ključice, koja je po svojim dimenzijama i očuvanosti jedan od najznačajnijih fortifikacijskih objekata u Hrvatskoj. Utvrde Nečven i Trošenj nekoć su bile povezane visećim drvenim mostom koji je srušen na početku Kandijskog rata, dok je Kamičak poznat kao mjesto iz kojeg je potekao prvi hrvatski kardinal Juraj Utješinović.

Sakralna baština

Otok Visovac iznimno je važan prirodni i kulturni spomenik Hrvatske. Smješten je u srednjem toku rijeke Krke između Roškog slapa i Skradinskog buka. Rijeka i sakralni objekt jedinstvena su duhovna cjelina posebne atmosfere. U 14. st. Visovac je poznat pod nazivom Bijela stijena (Lapis albus) jer mu je osnova bila bijela kamena litica. Zbog njegova specifičnog položaja i meditativnog ambijenta, Visovac su sredinom 14. st. prvo naselili eremiti, pustinjaci reda sv. Augustina, koji su na otoku sagradili manji samostan i crkvicu posvećenu sv. Pavlu apostolu. Po njihovom odlasku, na Visovac 1445. dolaze franjevci. Fratri su u 17. st. obnovili samostan i u nekoliko ga navrata dograđivali. Samostan posjeduje arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa i bogatu knjižnicu s brojnim vrijednim knjigama i inkunabulama, među kojima se ističe primjerak Ezopovih basni iz 15. st. Prema legendi, franjevci su sa sobom na otok donijeli Gospinu sliku koja je razlog što se Visovac danas naziva i Gospinim otokom na koji hodočaste brojni vjernici.

Duhovno središte pravoslavnih vjernika – manastir Krka (sv. Arhanđela) nalazi se u Carigradskoj dragi na rijeci Krki. Podignut na temeljima starijeg eremitskog samostana, u pisanim se dokumentima prvi put spominje 1402. U vrijeme vjerskih svetkovina u manastir Krka hodočaste pravoslavni vjernici. Prema legendi, manastir Krka izgrađen je na mjestu na kojem je apostol Pavao propovijedao narodu Kristovu vjeru, šezdesetih godina 1. st. U manastiru je 1615. godine mitropolit dabrobosanski Teodor osnovao bogosloviju kao prvu organiziranu školu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ispod crkve izgrađene u bizantinskom stilu nalaze se starorimske katakombe koje su otvorene za posjetitelje. U manastirskoj riznici čuvaju se vrijedne ikone i umjetničko-obrtnički predmeti.

Etnografska i industrijska baština

Na šest od sedam slapova Nacionalnog parka Krka nalaze se vodenice i stupe koje svjedoče o drevnom ljudskom prisustvu i načinima korištenja snage vodenog toka rijeke. Tijekom burne povijesti vodenice su često rušene i ponovno građene, a današnje su izgrađene krajem 19. st. Te vodenice imaju kulturnopovijesno značenje kao spomenici ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti, a s obzirom na način njihova korištenja i pučki izraz smatraju se etnološko-etnografskim spomenikom. Na Skradinskom buku i Roškom slapu dio vodenica je obnovljen pa služe prezentaciji starih zanata, života mlinara i ugostiteljstvu.

Vodena snaga rijeke Krke privlačila je mnoge industrijalce da na tom prostoru grade hidroelektrane i druge proizvodne pogone. Duž toka rijeke smještene su danas tri hidroelektrane izgrađene početkom 20. stoljeća: Miljacka, Roški slap i Jaruga na Skradinskom buku, koje i sada proizvode električnu energiju.

Ostaci četvrte i najstarije hidroelektrane Krke nalaze se na Skradinskom buku. Izgrađena je i s radom započela 1895., samo dva dana poslije Tesline hidroelektrane na slapovima Nijagare. Usporedo s njom izgrađeni su dalekovod za prijenos električne energije dug 11 km i gradska mreža za rasvjetu – prvi cjelovit elektroprivredni sustav u Hrvatskoj. Tako je, zahvaljujući svojim graditeljima, šibenskom gradonačelniku Anti Šupuku i inženjeru Vjekoslavu Meichsneru, Šibenik dobio električnu rasvjetu prije brojnih europskih gradova.

Legenda o Krki

U gradu Bogočinu u davna vremena živio bogati knez po imenu Bogoje. U njemu je sagradio lijepe dvore za sina jedinca Bogdana i njegovu lijepu vjerenicu Miljevu iz Ključa na Čikoli. Uz Bogočin naseli mjesto koje nazva Bogetić. Miljeva je bila kćerka jedinica kneza Domagoja i žene mu Čike. Kako njeni roditelji nisu imali muškog potomka, voljni su je bili udati samo za onog prosca koji je bio spreman priženiti se u mjesto Ključ. Prosaca je bilo više, ali ni jedan nije pristajao na navedene uvjete.

Napokon, pogodba je prihvaćena s Bogdanom iz Bogočina na Krki. Pristanak na pogodbu bio je uvjetovan dogovorom da će, ukoliko Miljeva i Bogdan uz blagoslov u braku dobiju sinove, jedan od njih u nasljedstvo dobiti Ključ i u njemu zasnovati svoje potomstvo. Kada je dogovoreno vjenčanje, trebalo je prokrčiti hrastovu šumu kako bi svatovi iz Bogočina mogli doći do Ključa po nevjestu Miljevu. U međuvremenu je umro knez Domagoj, ali pripreme za udaju vršile su se odmah iza njegove smrti. Djevojke iz raznih krajeva – Cetine, Imotskog, Kotara, Zagore, Promine i drugih mjesta pripremile su i donijele Miljevi tkane i vezene darove. Miljeva primi darove i od svog izabranika Bogdana: sedam jabuka, a u svakoj utisnut po jedan dragi kamen. Na svadbi se našlo bezbroj uzvanika, a među njima je bilo knezova i župana koji se odazvaše starom Bogoju i udovi Čiki. Ne pamti se da je takve svadbe ikada više bilo u ovome kraju. Svatovi s Miljevom zarana su krenuli iz Ključa da bi u sumrak stigli u Bogočin. Tada je, iznenada, iz Krke iskočio ogromni krilati zmaj, ugrabio lijepu Miljevu i niz klisuru je povukao i odnio do jezera Brljan. Prestrašeni svatovi se raziđu, a nesretni Bogdan, u želji da spasi Miljevu, skoči u vodu gdje ga dočeka razljućeni zmaj i zauvijek povuče u dubine Krke. Kad to sazna tužni otac Bogoje, okupi sve župljane i obznani da sve svoje bogatstvo ostavlja župi kako bi dovijeka spominjala sina mu Bogdana i njega, kneza Bogoju. Podigne manastir na drugoj strani Krke (na mjestu današnjeg sv. Arhanđela) kako bi svećenici, gledajući pusti Bogočin, molili za nesretnog sina i tužnog Bogoju. Nešto dalje, uzvodno uz Krku, sagradi dva grada blizance: Čučevo i Nečven, sučelice jedan drugome da simboliziraju njegova sina Bogdana i nesuđenu nevjestu Miljevu. U visoke kule jednog i drugog grada uzida sestre blizankinje da danju i noću neprekidno mole i žale za nesretnim bratom Bogdanom. Zatim podigne dva mosta, jedan kod Miljacke, drugi kod Roškog slapa, tako da svaki putnik prilikom prelaska plati po dvije suze mostarine – jednu za Miljevu, a drugu za Bogdana. Nakon toga poruši grad Bogočin, krene po svijetu i ne ostavi o sebi ni traga. Udovica Čika, Miljevina majka, sagradi kulu kod Ključa da u njoj doživotno moli za kćerku i zeta Bogdana. Od tada narod Bogočin-grad prozva Vilin-gradom, rječicu pod Ključem Čikolom, a kraj između ova dva grada Miljevcima.

Pročitaj više

Prirodna baština

Krka je prirodni spomenik najviše kategorije. Fenomen sedrenih barijera stvara ljepotu slapova, ljepote prizora i zvuka vode u kršu koja privlači ljude iz cijeloga svijeta. Ovdje je životinjski svijet bogat – čak je devet endemskih vrsta riba, a zbog raznolikosti i brojnosti ptica, 229 vrsta, Krka je ornitološko područje iznimne vrijednosti.

Uz vodu buja biljni svijet, među kojim i cvijet irisa ili perunike, koji je proglašen hrvatskim nacionalnim cvijetom.

Biljni svijet

Prema rasprostranjenosti biljnih vrsta područje rijeke Krke pripada mediteranskom području, koje se zbog osebujnog položaja i mozaičnog rasporeda različitih tipova staništa odlikuje izuzetno bogatom florom. Na prostoru Nacionalnog parka Krka najčešće nalazimo tri karakteristične šumske zajednice. To su mješovita šuma crnike i crnog jasena, zatim mješovita šuma medunca i bijelog graba i šuma crnog graba s jesenskom šašikom. Stoljetna šuma hrasta medunca i bijelog graba na poučno-pješačkoj stazi Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, u kojoj se smjestila i Lugareva kuća, jedna je od najvrednijih takvih sastojina na području Mediterana.

Na užem području NP Krka utvrđeno je 1197 vrsta i podvrsta biljaka te 36 vrsta mahovina i višeg slatkovodnog bilja, među kojima je više ilirsko-jadranskih endema. Najzanimljivija biljka parka je endem piramidalni zvončić, koji raste u pukotinama strmih stijena kanjonskog dijela toka rijeke Krke. Od ostalih endemičnih biljaka, toplih i suhih staništa, svojom brojnošću se ističu: pustenasto devesilje, zvončić i dalmatinski buhač, a vlažnih livada livadski procjepak, koji u velikom broju nalazimo u dolinama Krke i Čikole. Uz Krku i Čikolu mogu se vidjeti neki primarni tipovi vegetacije kao što su biljni svijet vodenih i močvarnih staništa i kanjonska vegetacija. Najbrojnije su mediteranske i južnoeuropske biljke, ali nalaze se i biljke srednjoeuropskog, europskog i euroazijskog flornog elementa.

Na području Parka obitavaju ilirska perunika i močvarna perunika, obje zakonom strogo zaštićene. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 2000. godine proglasila je iris ili peruniku hrvatskim nacionalnim cvijetom. Riječ iris dolazi od grčkog naziva za dugu što zapravo označava raznobojnost cvjetova.

Životinjski svijet

Endemične, rijetke i ugrožene životinjske vrste svrstale su Krku u red najvrednijih prirodnih cjelina u Hrvatskoj i u Europi. Krka je prirodni spomenik najviše kategorije. U rijeci Krki obitava 31 vrsta riba, među kojima je devet endema. Izraziti endemi su glavatica i zlousta, a brojnošću prevladavaju ilirski klen i potočna pastrva. Ujezereni dijelovi toka i zamočvarene livade obiluju vodozemcima, među kojima su najbrojniji velika zelena žaba i šareni daždevnjak. Često nalazimo barsku i kopnenu kornjaču. U špilji Miljacka 2 obitava čovječja ribica, endemski vodozemac i najveća podzemna vodena životinja, očiju zakržljalih i skrivenih pod kožom jer živi u potpunoj tami. Poskok je jedina otrovnica u Parku koja obitava u kamenjaru s niskim grmljem, na obroncima kanjona i lako je prepoznatljiv po karakterističnom roščiću na vrhu glave. Osobita vrijednost su endemične vrste guštera: mrki ljuskavi gušter i oštroglava gušterica.

Zbog 229 vrsta ptica Nacionalni park Krka svrstava se u ornitološki najvrjednija područja Europe. Na Krki je za vrijeme seobe, ali i za vrijeme zimovanja, moguće promatrati velika jata pataka. U Parku se gnijezdi oko osamdeset vrsta ptica, od kojih i neke vrlo rijetke – ušara, krški sokol, prugasti orao i sivi sokol. Najbrojnija gnjezdarica vodenih staništa je atraktivni ćubasti gnjurac, koji svoje mlade nosi na leđima. U fauni sisavaca Parka izuzetno su značajni nalazi dugouhog, podvodnog i dugonogog šišmiša. Šišmiši imaju male oči i slab vid pa prostornu sliku u letu stvaraju osluškivanjem povratnog zvuka (jeke). Hrane se noću, a danju spavaju viseći naglavce, u skrovištu. Od rijetkih životinja obalnog dijela Hrvatske u Parku se mogu vidjeti vidra u toku rijeke, divlja mačka u kanjonskom dijelu i srna na livadama oko Visovačkog jezera.

Speleologija

Uz tok rijeke Krke stotinjak je špilja i jama, od kojih se 67 nalazi na području Nacionalnog parka Krka. Najveći broj speleoloških objekata zabilježen je u prominskim naslagama i gornjokrednim rudistnim vapnencima. Nastali su zahvaljujući tektonskim pukotinama koje su s vremenom proširene korozijskim i erozijskim radom vode. U kvartarnim tvorevinama speleološki objekti nalaze se u sedrenim barijerama i uglavnom su manjih dimenzija.

Od speleoloških objekata na području NP Krka posebno se ističe špilja Miljacka 2, najduža topografski snimljena špilja na području Nacionalnog parka Krka, istražena u duljini od 3365m. Za vrijeme visokih voda kroz nju protječe podzemna rijeka za koju se smatra da je voda rijeke Zrmanje koja ponire u Mokrom Polju. Za vrijeme niskih voda u špilji se nalazi oko 200 m dugo jezero, nepoznate dubine, koje završava sifonom. U ljetnom razdoblju u njoj obitava do 9000 šišmiša, među kojima je najbrojnija svojta, s oko 7000 jedinki, dugonogi šišmiš. Sedrena špilja iza mlina, duga 124 m, vjerojatno je najduža špilja u fosilnoj (staroj) sedri u Hrvatskoj. Najdublja poznata jama na području Nacionalnog parka Krka je Stara jametina na lijevoj obali Čikole istražena do dubine 85 m. Dvije špilje, Oziđana pećina, na samom vrhu kanjona na lijevoj obali Krke, iznad Roškog slapa, i Jazinka, na lijevoj obali rijeke Krke, nekoliko stotina metara nizvodno od srednjovjekovne utvrde Nečven, izuzetno su važne zbog brojnih arheoloških nalaza.

U speleološkim objektima NP Krka zabilježeno je ukupno 129 svojti. Zakonom o zaštiti prirode sve su podzemne životinje zaštićene. Malobrojna istraživanja pokazala su veliku raznolikost živog svijeta i prisutnost važnih i rijetkih svojti, a na svjetlo dana iznijela su i nekoliko znanosti nepoznatih svojti.

Pročitaj više

Autor: Arhiva NP Krka

Biciklizam

Za neposredan je doživljaj prirode najbolje proći biciklističkom stazom koja vodi od Skradinskog mosta do Skradinskog buka, desnom obalom rijeke Krke. Staza je dostupna tijekom cijele godine, a Krka će u svako godišnje doba pružiti doživljaj trajnog pamćenja s željom za ponovnom vožnjom 3600 metara dugom makadamskom stazom. Pročitaj više

Skradinski most – Skradinski buk

Pješačka i biciklistička staza vodi desnom obalom Krke do Skradinskog buka.

Dužina staze: 3,6 km

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: Makadam

Posjećivanje špilja

Mjesto koje se ne zaobilazi u posjeti Parku – Oziđana pećina. Iznad Roškog slapa, na samom vrhu kanjona, ulaz je u mjesto koje vrvi prapoviješću ljudskog boravka na ovom prostoru. I za najvećih je kiša špilja suha. Nekoć utočište čovjeku, danas je otkriće neolitičkih kultura jadranskog prostora i neobično iskustvo dijeljenja istog s ljudskim precima. Pročitaj više

Oziđana pećina

Oziđana pećina, lokalitet u sklopu poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, mjesto je od izuzetne prirodne, kulturne i povijesne vrijednosti. Nalazi se pri samom vrhu kanjona, iznad Roškog slapa na nadmorskoj visini od 220 m.

Arheološka istraživanja potvrdila su u pećini prisutnost svih neolitičkih kultura na jadranskome prostoru (impresso, danilska i hvarska kultura), zatim eneolitičkih, te onih ranoga i srednjega brončanog doba. Čovjek je u pećini bio neprekidno prisutan u razdoblju od 5000 do 1500 godina prije Krista. U pećini je, in situ, uređena arheološka zbirka.

Dužina: 59 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Trajanje obilaska: 30 min

Vožnja brodom ili čamcem

Do dijela atrakcija Parka, poput otoka Visovca, nezaobilaznog na karti posjeta Krki, stiže se jezerskom vožnjom. Neposredna blizina vode i huka slapova predstavljaju izniman doživljaj zbog čega je posjet brodom starohrvatskim utvrdama Trošenju i Nevčenu, manastiru Krka ili Roškom slapu za mnoge atraktivniji izbor nego kolni putevi. Pročitaj više

Otok Visovac

Zbog izuzetne vrijednosti otok Visovac oduvijek je privlačio brojne hodočasnike koji i sada organizirano hodočaste koristeći izletničke brodove Nacionalnog parka Krka.

Za posjećivanje Visovca organizirani su izleti brodom sa Skradinskog buka, u trajanju od dva sata sa zadržavanjem od pola sata zbog razgledavanja otočića, franjevačkog samostana, crkve, muzeja.
Izlet brodom sa Skradinskog buka do Roškog slapa također uključuje polusatno razgledavanje Visovca.

Trajanje obilaska: 3,5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, pristup je moguć uz asistenciju djelatnika NP Krka.

Napomene: Organizirane grupe trebaju se prethodno najaviti i rezervirati brod.

Roški slap

Na Roški slap osim kolnim prilazom moguće je doći organiziranim izletničkim brodovima Nacionalnog parka Krka sa Skradinskog buka.

Izlet brodom uključuje posjet Visovcu, vožnju kanjonom Među gredama, razgledavanje Roškog slapa (šetnja pješačkom stazom uz tzv. „ogrlice“, razgledavanje vodenica, stupe, tkalačkog stana) u trajanju od sat vremena.
Ponuda uključuje i organizirani prijevoz brodom do manastira Krka i utvrda Trošenj i Nečven. Ulaznice u NP Krka i brodske izletničke karte za manastir Krka posjetitelji mogu dobiti na ulazu (recepciji) NP Krka – Roški slap.

Trajanje obilaska: 3,5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, pristup je moguć uz asistenciju djelatnika NP Krka.

Napomene: Organizirane grupe trebaju se prethodno najaviti i rezervirati brod.

Manastir Krka i utvrde Trošenj i Nečven

Manastir Krka duhovno je središte pravoslavne dalmatinske eparhije sa sjedištem u Šibeniku. Nalazi se na otočiću u gornjem toku rijeke Krke.

Manastir Krka moguće je posjetiti organiziranim prijevozom brodom Nacionalnog parka Krka s Roškog slapa od travnja do listopada ili kolnim prilazom od Kistanja.

Trajanje obilaska: 2,5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, pristup je moguć uz asistenciju djelatnika NP Krka.

Napomene: Organizirane grupe trebaju se prethodno najaviti i rezervirati brod.

Skradin – Skradinski buk – Skradin

Brodovi Nacionalnog parka Krka prevoze posjetitelje od ulaza Skradin do Skradinskog buka. Prijevoz brodom uključen je u cijenu ulaznice. Prihvat i prijevoz posjetitelja brodovima obavlja se od travnja do studenog po utvrđenom voznom redu.

Trajanje obilaska: 20 min

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, pristup je moguć uz asistenciju djelatnika NP Krka.

Napomene: Organizirane grupe trebaju se prethodno najaviti i rezervirati brod.

Stinice – Visovac – Remetić

Vožnja brodom do otoka Visovca s pristaništa na lijevoj i desnoj obali Krke, uz razgledavanje otoka od pola sata.

Trajanje obilaska: 30 min

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, pristup je moguć uz asistenciju djelatnika NP Krka.

Napomene: Organizirane grupe trebaju se prethodno najaviti i rezervirati brod.

Poučne staze

Tri poučne staze vode do tri vrhunske atrakcije: manastira Krka, Bilušića buka ili Manojlovca. Nema pogrešnog izbora kojom stazom krenuti, pitanje je samo kada se vratiti ponovno ili proći onima kojima se za jednog posjeta nije prošlo. Staze su dostupne preko cijele godine i u samo petnaest minuta ili tridesetak koliko traje šetnja kružnom stazom Manastir Krka, Nacionalni park Krka otkriva se za nezaboravnost. Pročitaj više

Skradinski buk

Sedrene barijere, otoke i jezera, koji čine Skradinski buk, može se razgledati zahvaljujući mreži staza i mostova sa spletom vodenica i etnografskom zbirkom koje svjedoče o gospodarskoj prošlosti Šibenika i cijelog kraja.

Dužina staze: 1,9 km

Trajanje obilaska: 1 h

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Dijelom

Vrsta staze: Makadam, drvene staze i mostići

Skradinski most – Skradinski buk

Pješačka i biciklistička staza ujedno je i protupožarni put, koji desnom obalom Krke vodi do Skradinskog buka.

Dužina staze: 3,4 km

Trajanje obilaska: 1,5 h

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Makadam

Lozovac – Skradinski buk

Svi oni koji se ne žele voziti organiziranim prijevozom autobusom ili osobnim automobilom u zimskim mjesecima, s ulaza Lozovac do Skradinskog buka mogu se spustiti poprečnom šumskom stazom.

Dužina staze: 0,875 km

Trajanje obilaska: 20 min

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Makadam

Rupe – Rogovo

Ugodnom šetnjom staza vodi do vidikovca s kojeg se pogled pruža na geomorfološki zanimljiv tjesnac Među gredama.

Dužina staze: 2,3 km

Trajanje obilaska: 45 min

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Makadam

Brnjica – korito rijeke Čikole

Staza kroz stjenoviti kanjon vodi do korita rijeke Čikole, a cijelim putem pogled obuhvaća srednjovjekovnu utvrdu Ključica, izniklu iz kamena samom rubu kanjona.

Dužina staze: 1,45 km

Trajanje obilaska: 45 min

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Makadam

Ključica

Staza za ugodnu šetnju koja vodi do vidikovca s kojeg se pruža pogled na srednjovjekovnu utvrdu Ključica i kanjon rijeke Čikole.

Dužina staze: 1,6 km

Trajanje obilaska: 25 min

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Makadam

Stinice – Roški slap – Oziđana pećina

Jedna od najljepših pješačkih staza u Hrvatskoj opremljena je edukativnim pločama s detaljnim informacijama o biljnim i životinjskim vrstama specifičnima za područje NP Krka, geološkim fenomenima kao i o kulturno-povijesnim lokalitetima koji se nalaze uz stazu. Uz prethodnu najavu u NP Krka, moguće je organizirati obilazak staze uz povratak brodom i posjet otoku Visovcu.

Dužina staze: 8,5 km

Trajanje obilaska: 2,5 h

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, jesen

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Makadam, drvene staze, mostići i stepenice

Napomene: Potrebna je primjerena obuća i slojevita odjeća. Ponijeti sa sobom vodu.

Roški slap

Ovo je kružna staza koja vodi preko očaravajućeg niza kaskada, u narodu zvanih „ogrlice“ i spaja se s poučno-pješačkom stazom Stinice – Roški slap – Oziđana pećina.

Dužina staze: 1,36 km

Trajanje obilaska: 25 min

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Dijelom

Vrsta staze: Makadam

Niz ploču

Nešto zahtjevnija strma staza nekada je bila put lokalnom stanovništvu do vode i posjeda koje su obrađivali. Danas je prvorazredna atrakcija na kojoj posjetitelji mogu uživati u pogledu na očaravajući krajolik Roškog slapa.

Dužina staze: 1,5 km

Trajanje obilaska: 35 min

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Makadam

Manastir Krka

Kružna staza koja vodi kroz izvornu prirodu Carigradske drage u kojoj se smjestio pravoslavni manastir.

Dužina staze: 2,1 km

Trajanje obilaska: 35 min

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Makadam

Manojlovac

Godine 2011. obnovljena je i za posjetitelje otvorena staza s vidikovcem. Tad je otkrivena i spomen-ploča podignuta u čast austrijskom caru Franji Josipu I., koji se sa suprugom Elizabetom upravo s toga mjesta divio ljepoti Manojlovačkog slapa.

Dužina staze: 0,36 km

Trajanje obilaska: 15 min

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Makadam

Bilušića buk

S ruba kanjona vodi staza duga tristo metara, na čijem se kraju iza gustih vrbika otvara Bilušića buk koji se, s obzirom da se preko njega cijele godine prelijeva sav dotok Krke, čuje mnogo prije nego što se vidi.

Dužina staze: 0,3 km

Trajanje obilaska: 15 min

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Makadam

Škole u prirodi

U kakvoj su neraskidivoj vezi šišmiši, kukci i sjemenke biljaka, najbolje se shvaća tamo gdje se život i događa, u prirodi. I zato je šumska grana ili drvena klupa na poučnoj stazi sjajno mjesto gdje se uči zašto šišmiš nije „krvopija“, nego vrijedna životinjska vrsta. Biti mali čuvar prirode velikog doprinosa – trajno je zanimanje koje se stječe terenskom nastavom u Parku jer svijest o važnosti čuvanja prirode izgrađena u ranim godinama ponajbolje je čuva za predstojeće vrijeme. Pročitaj više

Mini čuvari prirode

Radionica je namijenjena djeci predškolskog uzrasta i zamišljena tako da naši edukatori djeci prezentiraju Nacionalni park Krka kroz priču i igru na način primjeren njihovoj dobi.

Prvo je na redu upoznavanje djece s Nacionalnim parkom Krka i njegovim temeljnim fenomenom – sedrom, te prirodnim i kulturnim vrijednostima. Slikovitim pričanjem priče o šišmišici Jopi koja pokušava proslaviti svoj 6. rođendan i pri tome je spriječena zbog zagađenja vode, djeci je na zanimljiv način prenesena poruka koliko oni kao pojedinci svojim ponašanjem mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na životinje i prirodu općenito. Radionica završava DA/NE pitalicom nakon koje svako dijete postaje Mini čuvar prirode te dobiva diplomu, bedž i radni materijal.

Ciljana dobna skupina: Predškolski uzrast

Dužina trajanja: 45 min – 1 h

Preporučeni period godine za posjet: Za vrijeme školske godine

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupe djece

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, u ispostavama Skradin i Drniš

Mali čuvari prirode

Radionica je namijenjena djeci u nižim razredima osnovne škole i zamišljena tako da naši edukatori djeci prezentiraju Nacionalni park Krka kroz priču i igru na način primjeren njihovoj dobi.

Prvo je na redu upoznavanje djece s Nacionalnim parkom Krka pomoću PowerPoint prezentacije. Nakon toga slijedi prepričavanje priče o šišmišici Jopi koja pokušava proslaviti svoj 6. rođendan i pri tome je spriječena zbog zagađenja vode, čime je djeci na zanimljiv način prenesena poruka koliko oni kao pojedinci svojim ponašanjem mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na životinje i prirodu općenito. Radionica završava igrom tijekom koje djecu grupiramo u manje grupe tako da na završetku najbolja grupa dobiva posebne nagrade, a svako dijete postaje Mali čuvar prirode te dobiva diplomu, bedž i radni materijal.

Ciljana dobna skupina: Niži razredi osnovnih škola

Dužina trajanja: 45 min – 1 h

Preporučeni period godine za posjet: Za vrijeme školske godine

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupe djece

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, u ispostavama Skradin i Drniš

3R – Reduce, Reuse, Recycle

Današnji konzumerizam, potreba da imamo sve što nam tržište nudi, stvara sliku društva u kojemu čovjek samo juri za time da stalno nešto novo kupuje i nabavlja, odbacujući pritom predmete koji još ne zaslužuju da budu odbačeni kao otpad. Radionica je osmišljena na način da se kreativno upotrebljavaju materijali koji se inače svrstavaju u kategoriju otpada.

Za vrijeme trajanja različitih aktivnosti edukatori NP Krka s djecom razgovaraju o važnosti onoga što se radi kroz jednostavne i praktične primjere zaštite prirode i okoliša.

Aktivnosti koje radionicu i reciklirane materijale čine posebnima:

- izrada perlica od sjajnog novinskog papira (npr. časopisi) i njihovo nizanje u narukvice i ogrlice

- uporaba PVC vrećica i izrada velikih cvjetova ruža s namjenom ukrasa koji se može nositi na odjevnom predmetu, na torbi, kao narukvica i sl.

- glačanje PVC vrećica (kućanskim glačalom pri srednjoj temperaturi) i izrada najrazličitijih korisnih predmeta poput torbica, zaštitnih torbica za mobitel i dr.

- recikliranje matiranog novinskog papira (npr. klasične novine) dodatkom različitih bezopasnih boja u blenderu za kućanstva te izrada crteža, različitih ukrasnih oblika, njihovo ukrašavanje i oslikavanje.

Svaki izrađeni predmet djetetu predstavlja trajnu uspomenu na 3R radionicu i vrijeme provedeno u druženju s edukatorima NP Krka. Djeca aktivno sudjeluju, ali i prenose utiske s radionice svojim obiteljima, tetama i učiteljima i učiteljicama i naravno drugoj djeci u svojim vrtićima i školama. Na taj se način djecu od najranije dobi ekološki osvještava o važnosti procesa recikliranja kako bi se u odrasloj dobi odgovorno ponašala prema prirodi i sudjelovala u očuvanju vitalnih procesa biološke raznolikosti.

Ciljana dobna skupina: Predškolski uzrast i niži razredi osnovnih škola

Dužina trajanja: 45 min – 1 h

Preporučeni period godine za posjet: Za vrijeme školske godine

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupe djece

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, u ispostavama Skradin i Drniš

Dajmo više za šišmiše

Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava, te su pokazatelj zdravog okoliša. Važnost šišmiša u prirodi očituje se u biološkoj kontroli brojnosti kukaca, oprašivanju te širenju sjemenki biljaka. Glavni razlozi ugroženosti su gubitak staništa (prekomjerna sječa starih stabala s dupljama, zatrpavanje špilja, uređivanje špilja za turističke potrebe, premazivanje drvenih greda zaštitnim kemikalijama koje su otrovne), upotreba pesticida, smanjivanje količine kukaca, uznemiravanje, isušivanje i onečišćivanje voda i sl.

Radionicom Dajmo više za šišmiše pokušavamo razbiti neke od predrasuda, npr. da šišmiši piju krv, zalijeću se u kosu, ili izreka koja kaže „slijep kao šišmiš“. Program se sastoji od kratke PowerPoint prezentacije s osnovnim upoznavanjem šišmiša te zanimljivih tematskih radionica (izrada origami šišmiša, oslikavanje šišmiš-maski, izrada 3D šišmiša od role papira) i šišimiš-olimpijade.

Ciljana dobna skupina: Predškolski uzrast i niži razredi osnovnih škola

Dužina trajanja: 45 min - 1 h

Preporučeni period godine za posjet: Za vrijeme školske godine

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupe djece

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, u ispostavama Skradin i Drniš

Predavanja i terenska nastava

Mali čuvari prirode, 3R (Reduce, Reuse, Recycle), Šišmiši, Mala škola arheologije, Rimljani u našim krajevima, Životinjski svijet u NP Krka, Voda, GIS – Geoinformacijski sustav, Voda koja gradi slapove, Upravljanje nacionalnim parkovima, Rimljani u našim krajevima, Prihvat i prijevoz posjetitelja u NP Krka.

Ciljana dobna skupina: Osnovna i srednja škola (prilagođeno po uzrastima)

Dužina trajanja: 45 min – 1 h

Preporučeni period godine za posjet: Za vrijeme školske godine

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupe djece

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, u ispostavama Skradin i Drniš

Vođene ture

Bez knjižice u ruci ili prethodnog informiranja, moguće je na licu mjesta otkrivati povijest i sadašnjost Nacionalnog parka Krka u svim vidovima. Do vodećih atrakcija Parka moguće je i doći vođenom turom uz kvalitetne vodiče s kojima se zastaje na pravim mjestima koja pričaju priče koje se u nepažnji ili neznanju preskaču, a otkrivaju bogatstvo područja. Pročitaj više

Skradinski buk, Visovac, Roški slap, Oziđana pećina, manastir Krka, Burnum, arheološka zbirka u Eko kampusu Puljane

Obilazak navedenih lokaliteta i pružanje informacija i zanimljivosti o NP Krka.

Dužina trajanja aktivnosti: Od 30 min do 2 h (ovisno o lokalitetu)

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Dijelom

Preporučena oprema: Potrebna je primjerena obuća.

Napomene: Za vođene ture potrebna je prethodna najava.

Ugostiteljstvo i smještaj

U prostoru Parka nema smještaja, ali ga nudi turistička okolica. Ugostiteljski objekti nude jednostavnu hranu i pića kako bi, nakon obilaska željenih odredišta u Nacionalnom parku Krka, posjetitelji negdje i zastali i predahnuli uz okrepu. Ugostitelji su svoje radno vrijeme uskladili s vremenom posjeta Roškom slapu. Pročitaj više

Buffet i fast food - Lozovac

Buffet nudi tople i osvježavajuće napitke, hladna predjela i sendviče, prije ili nakon obilaska NP Krka.

Važne informacije:

Ovisno o razdoblju u godini, radno vrijeme je isto kao i kod lokaliteta Skradinski buk.

Buffet i fast food - Visovačke mlinice

Buffet nudi tople i osvježavajuće napitke i hladna predjela u prekrasnom ruralnom ambijentu, prije ili nakon obilaska NP Krka.

Važne informacije:

Ovisno o razdoblju u godini, radno vrijeme je isto kao i kod lokaliteta Roški slap.

Skradinski buk

Skradinski buk, najduži slap na rijeci Krki, jedna je od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske. Slap tvore sedrene barijere, otoci i jezera. Može ga se razgledati tijekom cijele godine zahvaljujući mreži staza i mostova koji omogućuju ugodnu i sigurnu šetnju. Na Skradinskom buku nalaze se obnovljeni mlinovi, valjavice i stupe, koje stoljećima koriste snagu vodenog toka. Uz poštovanje tradicijske arhitektonske vrijednosti, pojedini mlinovi uređeni su kao suvenirnice, dok su drugi pretvoreni u izložbene prostore za etnografsku zbirku. Upravo je Etnoselo Skradinski buk u NP Krka dobilo, u konkurenciji nekoliko tisuća lokaliteta, prestižnu nagradu na natjecanju Zlatni cvijet Europe 2006. (Entente Florale Europe), koju dodjeljuje Europsko udruženje za cvijeće i krajobraz. Pročitaj više

Na Skradinski buk može se doći kroz ulaz Lozovac, gdje je osigurano besplatno parkiranje, a od travnja do listopada za individualne posjetitelje osiguran je i besplatan prijevoz autobusom od ulaza do slapa. Drugi ulaz je u Skradinu, odakle se od travnja do studenoga posjetitelji do slapa prevoze brodovima u organizaciji NP Krka. Ljubitelji prirode i hodanja od ulaza Lozovac do Skradinskog buka mogu doći pješačkom stazom dugom 875 m ili iz pravca Skradina, stazom dugom 4 km, koja je ujedno i biciklistička staza. Sa Skradinskog buka mogući su izleti brodom do otoka Visovca i Roškog slapa.

Visovac

Otok Visovac ubraja se u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske. Na njemu se od 1445. godine nalazi franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke, koji s prekrasnim krajobrazom Visovačkog jezera čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu. Tijekom burne povijesti Visovac je bio i ostao otokom mira i molitve, a franjevački samostan tvrđavom duhovnosti i vjere. Pročitaj više

Samostan posjeduje važnu arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa te bogatu knjižnicu s više povijesnih rukopisa, vrijednih knjiga i inkunabula. Zbog stoljetnog štovanja Majke Božje nazivaju ga Gospinim otokom. Visovac je oduvijek privlačio hodočasnike, koji i danas organizirano hodočaste koristeći izletničke brodove NP Krka.

Za posjećivanje Visovca organizirani su izleti brodom sa Skradinskog buka, Stinica i Remetića. Posjet Visovcu uključuje razgledavanje otočića, franjevačkog samostana, crkve i muzeja, u trajanju od pola sata.

Napomene:

Od travnja do studenog. U zimskom razdoblju posjet je moguć uz najavu NP Krka ili direktno samostanu.

Oziđana pećina

Oziđana pećina, lokalitet u sklopu poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, mjesto je od izuzetne prirodne, kulturološke i povijesne vrijednosti. Pročitaj više

Arheološka istraživanja potvrdila su u pećini prisutnost svih neolitičkih kultura na jadranskome prostoru (impresso, danilske i hvarske kulture), zatim eneolitičkih, te onih ranoga i srednjega brončanog doba. Čovjek je u pećini bio neprekidno prisutan u razdoblju od 5000 do 1500 godina prije Krista. U pećini je, in situ, uređena arheološka zbirka.

Na lijevoj obali Krke prije spusta za Roški slap slijedite putokaz za Bogatiće Miljevačke, zatim smjer Bogatići Prominski pa se nakon tristo metara zaustavite na parkiralištu NP Krka i slijedite stazu. Od Oziđane pećine dijeli vas 99 stepenica, a od Roškog slapa još 517. Do Oziđane pećine moguće je doći drvenim stepenicama i s Roškog slapa.

Roški slap

Roškim slapom naziva se prostrano slapište koje čine 22,5 metra visoki glavni slapovi i bezbroj rukavaca, kaskada i sedrenih otoka. Roški slap smješten je oko 36 km nizvodno od izvora rijeke Krke. Početak barijere čini niz malih kaskada (u narodu zvanih „ogrlice“) nakon kojih slijede brojni rukavci i otočići. Od „ogrlica“ vodi 517 drvenih stepenica prema Oziđanoj pećini. Pročitaj više

Preko sedrenih slapova prelazi cesta koja je obale povezivala još u rimska vremena. U najvećem dijelu Roškog slapa priroda je nedirnuta te je zanimljiva istinskim zaljubljenicima u prirodu. Uz lijevu obalu slapišta niz je atraktivnih vodenica od kojih su neke i sada u upotrebi. Kompleks vodenica na Roškom slapu ubraja se među posebno zanimljive i dragocjene etnografske spomenike Dalmacije i Hrvatske.

Roški slap može se posjetiti brodom, koji na relaciji Skradinski buk – Visovac – Roški slap vozi, u trajanju vožnje od tri i pol sata, od travnja do listopada. Na Roški slap može se doći i kolnim cestama iz Šibenika, Drniša, Knina i Skradina. Lijevom obalom Krke slijedite putokaz za Pakovo Selo, zatim pravac Visovac – Roški slap. Desnom obalom Krke do Roškoga slapa slijedite putokaz za Kistanje, zatim Laškovicu i Roški slap.

Manojlovački slap

Samo nekoliko stotina metara od arheološkog lokaliteta Burnum, na cesti Knin – Kistanje nalazi se Manojlovački slap, treći, najviši, a po mnogima i najljepši slap rijeke Krke. Slap se sastoji od niza sedrenih barijera, ukupne visine 59,6 m. Najveća barijera visoka je 32,2 m. Kanjon oko slapa obrastao je bogatim submediteranskim raslinjem, a uz tok rijeke nalaze se mala polja i pašnjaci. Pročitaj više

U razdoblju visokih voda slap se zaglušujuće obrušava u dubinu dok se tisuće kapi presijavaju u svim duginim bojama. U toplom dijelu godine presuši jer mu vodu uzima akumulacija obližnje hidroelektrane Miljacka.

Godine 2011. obnovljena je i za posjetitelje otvorena staza s vidikovcem. Tad je otkrivena i spomen-ploča podignuta u čast austrijskom caru Franji Josipu I., koji se zajedno sa suprugom Elizabetom upravo s toga mjesta divio ljepoti Manojlovačkog slapa.

Do Manojlovačkog slapa možete doći jedino cestovnim putem, slijedeći putokaz za Kistanje, zatim za Ivoševce. Parkirajte na ugibalištu na cesti Knin – Kistanje nedaleko od ostataka lukova zgrade zapovjedništva rimskog logora.

Bilušića buk

Prvi u nizu od sedam slapova na rijeci Krki, uzbudljivi Bilušića buk, smješten je u kanjonu devet kilometara nizvodno od Knina. Pročitaj više

S ruba kanjona vodi staza duga tristo metara, na čijem se kraju iza gustih vrbika otvara Bilušića buk, koji se, s obzirom da se preko njega cijele godine prelijeva sav dotok Krke, čuje mnogo prije nego što se vidi. Od brojnih mlinova, stupa i valjavica danas su na slapu sačuvana samo dva mlina i jedna valjavica. Slapište je okruženo malenim poljima, na kojima lokalno stanovništvo uzgaja povrće. Zbog svoje neukrotive snage Bilušića buk miniran je čak četiri puta (1834., 1895., 1953. i 1954. godine) kako bi se regulirao tok Krke i spriječile poplave u Kninskom polju.

Do slapa se može doći cestom Kistanje – Knin na desnoj obali ili cestom Drniš – Oklaj s prominske strane.

Burnum – amfiteatar i arheološka zbirka

Skriven u njedrima Dalmatinske zagore, u kamenu i kršu i obrastao surovom makijom, nalazi se biser antičke povijesti – rimski vojni logor Burnum. Sagrađen je na prijelazu iz stare u novu eru, na položaju s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke Krke. Burnum je bio sjedište XI. legije rimske vojske Claudiae Piae Fidelis i IV. legije Flaviae Felix. U njemu su bile smještene i pomoćne postrojbe (kohorte), za koje je bio izgrađen mali logor u istočnom dijelu. Pročitaj više

Posjetitelji mogu vidjeti lukove zapovjedne zgrade u logoru, najočuvaniji vojni amfiteatar na području Hrvatske (na području sela Ivoševci) i nekoliko zidova vojnog vježbališta.

Arheološke iskopine s tog lokaliteta (oružje, oruđe, predmeti za svakodnevnu upotrebu) izložene su u Eko kampusu Puljane, otvorenom 2010. godine.

Do Burnuma se dolazi jedino cestovnim putem, slijedeći putokaz za Kistanje, a zatim za Ivoševce.

Eko kampus Puljane

Eko kampus Puljane budući je znanstveno-istraživački i edukativno-prihvatni centar za djecu, mlade i odrasle. To je projekt rekonstrukcije i prenamjene bivših vojnih objekata u Puljanima, u sjevernom dijelu Parka. Cilj projekta je formiranje kampusa sa sedam rekonstruiranih i adaptiranih objekata i sadržaja, namijenjenih za prijem posjetitelja, volontera, studenata, djece školske i predškolske dobi, znanstvenika i istraživača, s uređenim vanjskim prostorom povezanim poučno-tematskim stazama. Do sada su uređene zgrade za prirodoslovnu i arheološku zbirku, koja je otvorena za posjećivanje, te u sklopu stalnog postava sadrži izuzetne nalaze pronađene na lokalitetu Burnum. Pročitaj više

Od Ivoševaca slijedite putokaz za Drniš, a kada izađete iz kanjona, slijedite prvi putokaz desno prema Eko kampusu Puljane. Do zbirke možete doći i iz pravca Drniša slijedeći Oklaj i Puljane, zatim skrenite lijevo prema Eko kampusu Puljane.

Stinice

Zbog sve većeg zanimanja posjetitelja za Visovac i poučno-pješačku stazu Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, nadomak bisera hrvatske prirodne i kulturne baštine, otoka Visovca, otvoren je objekt Stinice, mjesto za odmor, informiranje i usmjeravanje posjetitelja. Pročitaj više

Objekt služi za prihvat posjetitelja, a u njemu se obavljaju poslovi maloprodaje (ugostiteljstvo, suvenirnica) i prodaje izleta za sve one koji Park posjećuju s lijeve obale Krke.

Napomene:

Od travnja do studenog

Poučno-pješačka staza Stinice – Roški slap – Oziđana pećina

Jedna od najljepših pješačkih staza u Hrvatskoj opremljena je edukativnim tablama s detaljnim informacijama o posebnostima NP Krka. Na stazi koja je duga 8,5 km krajolik se mijenja od močvarnog, po brojnosti ptica u vrijeme migracije jednog od najvažnijih europskih ornitoloških područja, do područja stoljetne šume bijelog graba i hrasta medunca, u kojoj se nalazi edukacijski centar Lugareva kuća – tako da je staza istinski doživljaj za sve ljubitelje prirode. Pročitaj više

U sklopu staze nalazi se i Oziđana pećina, u kojoj je utvrđena prisutnost pretpovijesnog čovjeka, pa je u njoj nedavno uređena arheološka zbirka in situ. U dnu kanjona podno pećine, do kojeg vodi 517 drvenih stuba, nižu se male kaskade, u narodu zvane „ogrlice“. Na Roškome je slapu i splet obnovljenih vodenica, koje svjedoče o tradicionalnom gospodarstvu do prve polovice 20. st. Preko kaskada staza vodi dalje pa posjetitelji mogu vidjeti geomorfološki zanimljiv tjesnac Među gredama, špilju Šuplja stina, ostatke srednjovjekovne utvrde Kamičak i otok Visovac.

Napomena:

Tijekom cijele godine, ali preporuka je da se na stazu dolazi u proljeće i jesen.

Ispostave NP Krka u Skradinu i Drnišu

U cilju jačanja suradnje s lokalnim stanovništvom, otvorene su ispostave NP Krka u Skradinu i Drnišu u kojima se održavaju stručna predavanja za poljoprivrednike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, turističke agencije i brojne edukativne radionice za djelatnike, lokalno stanovništvo i djecu. Pročitaj više

Ispostave su opremljene modernim multimedijalnim sadržajima, otvorene za posjećivanje te u njima posjetitelji i lokalno stanovništvo mogu dobiti sve informacije o aktivnostima i radu NP Krka.

Ključica

Ključica je najveća i najočuvanija srednjovjekovna utvrda na prostoru Nacionalnog parka Krka. Podigli su je hrvatski plemenitaši Nelipići u 13. stoljeću nad kanjonom rijeke Čikole kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji Šubića. Pročitaj više

Zbog svog strateškog položaja, Ključica je često bila uzrokom sukoba njezinih gospodara Šibenčana. Godine 1546. zauzimaju je Turci koji njome vladaju do 1648. kada su konačno istjerani. Od tada je Ključica napuštena i više se nikada u njoj nije živjelo.

Napomene:

Utvrda nije prilagođena za posjećivanje.

Može se vidjeti sa staze Brnjica – korito Čikole i s vidikovca Ključica.

Kamičak

Ostaci srednjovjekovne utvrde Kamičak nalaze se između Roškog slapa i Visovačkog jezera. Prema sačuvanim povijesnim izvorima iz 1345. hrvatsko-ugarski kralj Ludovik potvrđuje baštinsko pravo nad Kamičkom Ivanu Nelipiću. Prodorom Turaka i njihovim zaposjedanjem čitavog kraja Kamičak je izgubio svoje značenje i otada je napušten. Pročitaj više

Kamičak se još u narodu zove Utješinovića grad, a u njemu je 1482. rođen prvi hrvatski kardinal Juraj Utješinović. Iz Kamičaka je bio i Marko Mišljenović, kojega je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav imenovao hrvatskim banom 1506. godine.

Napomene:

Utvrda nije prilagođena za posjećivanje.

Može se vidjeti sa staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina.

Bogočin (Vilin-grad)

Ostaci srednjovjekovne utvrde Bogočin mogu se vidjeti na lijevoj obali Krke, na izdvojenoj stijeni, blizu prominskog sela Bogatića. Utvrdu su vjerojatno sagradili hrvatski velikaši Nelipići, a nakon njih Bogočinom gospodari velikaška obitelj Martinušić. Pročitaj više

Do Bogočina vodi samo jedan, odlično sačuvan srednjovjekovni put, a utvrdi se pristupalo preko visećeg mosta. Početkom 16. stoljeća zauzimaju je Turci i u njihovim rukama ostaje sve do 1684. godine.

Napomene:

Utvrda nije prilagođena za posjećivanje.

Može se vidjeti tijekom izleta brodom na relaciji Roški slap – srednjovjekovne utvrde Nečven i Trošenj.

Nečven

Srednjovjekovna utvrda Nečven sagrađena je na samom rubu litice na lijevoj obali Krke. Prvi gospodari Nečvena bili su Nelipići, vlasnici čitavog prominsko-miljevačkog kraja. U njihovu vlasništvu bio je do 1421., a nakon toga dolazi u posjed plemićke obitelji Martinušić. Početkom 16. stoljeća Nečven osvajaju Turci, u čijim rukama ostaje sve do 1688. godine. Pročitaj više

Turci su u utvrdu doveli vojnu posadu i pretvorili je u sjedište nahije, a potom sandžakata i kadiluka krčkoga. Nakon odlaska Turaka, Nečven je zapaljen i napola porušen.

Napomene:

Utvrda nije prilagođena za posjećivanje.

Može se vidjeti tijekom izleta brodom na relaciji Roški slap – srednjovjekovne utvrde Nečven i Trošenj.

Trošenj (Čučevo)

Nasuprot utvrdi Nečven, na desnoj obali Krke, uzdiže se srednjovjekovna utvrda Trošenj. Nekoć je bila u posjedu hrvatske velikaške obitelji Šubić koja je u cijelosti nadzirala desnu obalu Krke. Vjerojatno je podignuta zbog čuvanja i nadziranja strateški važnog mosta preko rijeke. Pročitaj više

Turska vojska zauzela je Trošenj 1522. godine i u njega je smjestila vojnu posadu te sagradila kulu kružnog oblika. Prodorom mletačke vojske u ove krajeve 1686. godine Turci su protjerani, a utvrda je velikim dijelom porušena.

Napomene:

Utvrda nije prilagođena za posjećivanje.

Može se vidjeti tijekom izleta brodom na relaciji Roški slap – srednjovjekovne utvrde Nečven i Trošenj.

Vodenice (mlinice)

Vodenice u Nacionalnom parku Krka pripadaju sustavu predindustrijskih vodenih postrojenja na rijeci Krki. Oduvijek simboliziraju ekonomsku moć područja pa su u povijesti često bile uzrokom sukoba. Sačuvane su vodenice iz 19. st. te imaju izuzetno kulturno-povijesno značenje kao spomenici ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti. Pročitaj više

S obzirom na primarnu djelatnost i pučki izraz, smatraju se etnološko-etnografskim spomenikom. U obnovljenim vodenicama Nacionalnog parka Krka prezentira se mljevenje žitarica, pranje i stupanje sukna, tkanje torba i prostirki za pod (tapeta), kovanje potkova, oranje, sijanje, vijanje, priprema hrane u staroj kužini i sl.

Hidroelektrana Krka

Ostaci nekadašnje HE Krka nalaze se na Skradinskom buku. Pročitaj više

Izgrađena je i započela s radom 1895. godine, samo dva dana poslije Tesline hidroelektrane na slapovima Nijagare. Usporedo s njom izgrađeni su dalekovod za prijenos električne energije dug 11 km i gradska mreža za rasvjetu – prvi cjelovit elektroprivredni sustav u Hrvatskoj. Tako je zahvaljujući svojim graditeljima, šibenskom gradonačelniku Anti Šupuku i inženjeru Vjekoslavu Meischneru, Šibenik dobio električnu rasvjetu prije brojnih europskih gradova: Beča, Budimpešte, Rima, Londona i dr. Deset godina kasnije, Ante Šupuk je stotinjak metara nizvodno od prve izgradio drugu hidroelektranu (HE Jaruga) koja, nakon ugradnje dodatnih turbina 1936. godine, radi i danas.

Zbog svog povijesnog značenja HE Krka zaštićena je kao spomenik industrijske arhitekture.

Slap Brljan

Dva kilometra nizvodno od Bilušića buka, na izlazu iz kanjona, Krka se proširuje u 400 m široko i 1300 m dugo Ćorića jezero (Bjelober, Brljansko jezero). Jezero je nastalo manjim dijelom rastom sedrene barijere slapa Brljana, a većim dijelom radi gradnje betonske brane akumulacije Brljan za potrebe HE Miljacka. Voda jezera prelijeva se preko slapa Brljan samo za visokih voda jer se voda prokopanim tunelom odvodi do hidroelektrane. Pročitaj više

Uzvodno su manja jezerca, brzaci i pragovi. Slap je okružen bujnim submediteranskim raslinjem, malim pašnjacima i kultiviranim poljima. Najljepši je u proljeće kada zazeleni, a bujna vegetacija još ne zakrili sedrene kaskade. Kroz kanjon, a preko slapišta, od davnina prelazi put o čemu svjedoče na bukovačkoj strani ostaci rimskog vojnog logora Burnum. Na lijevoj strani rijeke vidljivi su brojni ostaci mlinova. U toplom dijelu godine slap je suh, a presuši i gotovo pola kilometra dugo ujezereno korito rijeke Krke između Brljana i Manojlovačkih slapova. Do slapa se s bukovičke strane može doći cestom Knin – Kistanje ako se prije Burnuma skrene na cestu Oklaj – Drniš. S prominske strane do slapa se dolazi cestom Drniš – Oklaj koja se spaja s cestom Knin – Kistanje. Cesta prelazi preko sedrene barijere, a na prilazu s desne strane rijeke nalazi se vidikovac s kojeg se pruža nezaboravan pogled prema slapu i Ćorića jezeru.

Visovačka kuća Kuželj

Visovačka kuća Kuželj mjesto je za odmor i edukaciju posjetitelja, prije svega mlađih naraštaja, o autohtonim vrstama šumskog ekosustava.

Pročitaj više

Nalazi se na Stinicama, nasuprot otoka Visovca. U prizemlju kuće postavljena je tematska cjelina Hrast medunac i njegova obitelj koja se sastoji od samostojećih izložaka sedam vrsta hrastova: kitnjaka, lužnjaka, medunca, oštrike, crnike, sladuna i cera. Na katu objekta glavna tematska cjelina je Živi svijet hrasta medunca, a razrađena je kroz dvije podteme: Biljke šume i Životinje šume, koje prikazuju floru i faunu šume hrasta medunca.
Stoljetna šuma bijelog graba i hrasta medunca na Stinicama, u kojoj se nalazi Visovačka kuća Kuželj, početak je poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, jedne od najljepših pješačkih staza u Hrvatskoj, duge 8,5 km, opremljene edukativnim tablama s detaljnim informacijama o osobitostima NP „Krka“.

Radno vrijeme: Tijekom cijele godine

Naziv JU

Javna ustanova Nacionalni park Krka

Adresa JU

Trg Ivana Pavla II. br. 5, 22000 Šibenik

Ravnatelj/ica

Nella Slavica

Kontakt za upite posjetitelja

Tel.: 00385 (0)22 201 777

Fax: 00385 (0)22 336 836

E-mail: [email protected]

Upute za dolazak

Javni prijevoz

Autobus

Postoji mogućnost korištenja gradskog prijevoza iz Šibenika do ulaza Lozovac i Skradin.

Osobni automobil

Lozovac

S autoceste A1 silazite na naplatnoj postaji Šibenik te se vozite 5 minuta do mjesta Tromilja. Otud će vas voditi putokazi.

Ukoliko idete Jadranskom magistralom, pratite putokaze za Drniš. Nakon Šibenika slijedi mjesto Bilice, te od Bilica vozite do Tromilja. Predviđeno trajanje vožnje od Šibenika do Lozovca je 15-ak minuta.

Skradin

S autoceste silazite na naplatnoj postaji Skradin, te za nekoliko minuta dolazite do ulaza Skradin.

Roški slap

Na ulaz Roški slap iz smjeta Drniša dolazite slijedeći putokaze za Miljevce. Nakon što prođete tvornicu Kalun idete ravno u smjeru Širitovaca te kanjona Krke i Roškog slapa. Put je obilježen putokazima.

Ulazi u park

Lozovac - Postoji mogućnost parkinga

Skradin- Ne postoji mogućnost parkinga

Roški slap - Postoji mogućnost parkinga

Kistanje - Postoji mogućnost parkinga

Burnum - Postoji mogućnost parkinga

Eko kampus Puljane - Postoji mogućnost parkinga

Mjesta za prodaju karata

Lozovac

Skradin

Roški slap

Kistanje

Burnum

Službena web stranica parka

Službene stranice parka posjetite na https://www.npkrka.hr/

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih verificiralo dvije nove radionice JU „NP Krka“

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih verificiralo je dvije nove edukativne radionice Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, „Nit po nit pregača“ i „Šumska radionica“, u području izvannastavnih aktivnosti za djecu vrtićkog uzrasta i učenike u Šibensko-kninskoj županiji

30.10.2025.

Pročitaj više

Nacionalni park „Krka“ osvojio brončanu nagradu za održivi kulturni turizam

Još jedno međunarodno priznanje stiglo je u Nacionalni park „Krka“

16.10.2025.

Pročitaj više

In memoriam: Joško Čelar (30. srpnja 1932. – 19. rujna 2025.)

Umro je Joško (Josip) Čelar, doajen šibenskog novinarstva

22.9.2025.

Pročitaj više

Zelena čistka u Nacionalnom parku „Krka“: volonteri prikupili tri kamiona otpada

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ove se godine pridružila globalnoj volonterskoj inicijativi Zelena čistka, najvećoj ekološkoj akciji čišćenja u Hrvatskoj

20.9.2025.

Pročitaj više

Četrdeset mladih čuvara prirode predano je istraživalo iznimne vrijednosti NP „Krka“

Junior Rangers iz Hrvatske i Latvije i skauti iz Finske okupili su se u Nacionalnom parku „Krka“ da bi se međusobno upoznali i razmijenili znanja i iskustva u misiji očuvanja prirode i okoliša.

19.9.2025.

Pročitaj više

Sto trideseta obljetnica prve hidroelektrane na rijeci Krki – izložba na Skradinskom buku

Na današnji dan prije točno 130 godina, 28. kolovoza 1895., na Skradinskom buku u pogon je puštena hidroelektrana Krka, jedno od najznačajnijih elektroenergetskih postrojenja u povijesti energetike u Hrvatskoj i svijetu

28.8.2025.

Pročitaj više

Održane spektakularne Burnumske ide – spoj povijesti, umjetnosti i glazbe pod zvjezdanim nebom

U utorak, 12. kolovoza u amfiteatru u starorimskom vojnom logoru Burnumu ponovo je oživio duh antike na sedamnaestom izdanju Burnumskih ida, koje su i ove godine privukle brojne oduševljene posjetitelje

13.8.2025.

Pročitaj više

Čišćenje lokve Suvača

Stručna služba Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ u suradnji s Hrvatskim vodama i lokalnom zajednicom očistila je lokvu u naselju Koštani. Narodnog naziva Suvača, ova stalna lokva nekad je korištena za napajanje stoke, a imala je i važnu društvenu i kulturnu ulogu.

7.8.2025.

Pročitaj više

XVII. Burnumske ide: povratak u rimsko doba pod zvijezdama Burnuma

Pozivamo vas da nam se pridružite na jedinstvenoj manifestaciji koja već sedamnaesti put oživljava duh antike na ovom prostoru – Burnumskim idama, koje će se održati u utorak, 12. kolovoza u 20:30 u impresivnom rimskom amfiteatru u Burnumu.

6.8.2025.

Pročitaj više

Bioraznolikost u fokusu mladih čuvara prirode

U Nacionalnom parku „Krka“ i tijekom ljetnih praznika provode se zanimljivi programi koji okupljaju djecu i mlade željne znanja o prirodnoj baštini i očuvanju staništa i vrsta

24.7.2025.

Pročitaj više

Učitaj više

Nacionalni park Krka

Priča o parku

Parkovna iskaznica - informacije o parku

Kulturno-povijesna baština

Sakralna baština

Etnografska i industrijska baština

Legenda o Krki

Prirodna baština

Biljni svijet

Životinjski svijet

Speleologija

Biciklizam

Skradinski most – Skradinski buk

Posjećivanje špilja

Oziđana pećina

Vožnja brodom ili čamcem

Otok Visovac

Roški slap

Manastir Krka i utvrde Trošenj i Nečven

Skradin – Skradinski buk – Skradin

Stinice – Visovac – Remetić

Poučne staze

Skradinski buk

Skradinski most – Skradinski buk

Lozovac – Skradinski buk

Rupe – Rogovo

Brnjica – korito rijeke Čikole

Ključica

Stinice – Roški slap – Oziđana pećina

Roški slap

Niz ploču

Manastir Krka

Manojlovac

Bilušića buk

Škole u prirodi

Mini čuvari prirode

Mali čuvari prirode

3R – Reduce, Reuse, Recycle

Dajmo više za šišmiše

Predavanja i terenska nastava

Vođene ture

Skradinski buk, Visovac, Roški slap, Oziđana pećina, manastir Krka, Burnum, arheološka zbirka u Eko kampusu Puljane

Ugostiteljstvo i smještaj

Buffet i fast food - Lozovac

Buffet i fast food - Visovačke mlinice

Skradinski buk

Visovac

Oziđana pećina

Roški slap

Manojlovački slap

Bilušića buk

Burnum – amfiteatar i arheološka zbirka

Eko kampus Puljane

Stinice

Poučno-pješačka staza Stinice – Roški slap – Oziđana pećina

Ispostave NP Krka u Skradinu i Drnišu

Ključica

Kamičak

Bogočin (Vilin-grad)

Nečven

Trošenj (Čučevo)

Vodenice (mlinice)

Hidroelektrana Krka

Slap Brljan

Visovačka kuća Kuželj

Naziv JU

Adresa JU

Ravnatelj/ica

Kontakt za upite posjetitelja

Upute za dolazak

Ulazi u park

Mjesta za prodaju karata

Službena web stranica parka

Pogled kroz oči posjetitelja

VaÅ¡ internet preglednik ne podrÅ¾ava kolaÄiÄ‡e (eng. cookies).

Molimo omoguÄ‡ite spremanje kolaÄiÄ‡a (eng. cookie) kako biste mogli koristiti internet stranice u punoj funkcionalnosti.

VaÅ¡ internet preglednik ne podrÅ¾ava kolaÄiÄ‡e (eng. cookies).

Molimo omoguÄ‡ite spremanje kolaÄiÄ‡a (eng. cookie) kako biste mogli koristiti internet stranice u punoj funkcionalnosti.