Park prirode Lonjsko polje

2°

Danas

min:3°

max:3°
Sutra

min:-1°

max:12°
Subota

min:-2°

max:5°
Nedjelja

min:-1°

max:8°

Stanje vremenskih uvjeta od 23:00 CET (21.11.2024.)

Podaci preuzeti sa DHMZ

Priča o parku

Lonjsko polje: jedno od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi. Nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena predstavljaju najreprezentativnije komplekse šuma listača, ne samo u Europi, već u cijelom zapadnom palearktiku. Na europskoj karti „prirodnih posebnosti“, Lonjsko polje zauzima prva mjesta: jedno od posljednjih područja u Europi gdje je tradicijsko pašarenje očuvano, a stoka slobodno pase na velikim zajedničkim pašnjacima; prvo proglašeno selo roda u Europi. Pješice, biciklom, kanuom, skelom ili brodom, sami otkrijte jedinstvenosti Lonjskog polja.

Najveći kompleksi prirodnih i očuvanih poplavnih nizinskih šuma u Europi nalaze se na području Parka prirode Lonjsko polje. Već ta atribucija upućuje da je ovo mjesto neprocjenjive i jedinstvene hrvatske, ali i europske bioraznolikosti. Površinom od 50 650 hektara jedno je od najvećih zaštićenih močvarnih područja u dunavskom porječju.

Lonjsko tlo opijeno poplavnom vodom mjesto je rasta cijenjenog slavonskog hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Dugotrajnost ovoga drveća sinonim je za izvanrednost kvalitete drveta u cijelom svijetu. I drugi biljni svijet ovaj prostor čini iznimnim; a ishodište svih posebnosti upravo su periodične poplave koje su stvorile poseban prirodni svijet.

Ovdje poplavljene pašnjake i muljevito tlo prekriva četverolisna raznorotka. Lonjsko je polje njezin posljednji siguran dom u Europi, jer je zbog isušivanja i nestanka močvarnih staništa ona drugdje nestala.

Svoju neraskidivost i povezanost u svoj punini priroda na uvid nudi u Lonjskom polju. Svinje, krave i konji, kada se povuče poplava, izlaze na pašu i tu borave do pojave prvog snijega.

Identitet ovog močvarnog područja čine izvorne životinjske pasmine – hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, slavonsko-srijemsko podolsko govedo, posavska guska, posavski gonič i turopoljska svinja, koja ovdje stoji na začelju, a prva je u redu najugroženijih izvornih pasmina.

Lonjsko polje stoga pruža autentičan doživljaj samoravnoteže u prirodi, svijeta u kojem biljni svijet i izvorne pasmine žive u suglasju i uvijek iznova obnavljaju ciklus života.

Svoje domove ovdje ljudi nisu istrgnuli iz naručja prirode. Graditeljska baština, ovdašnje kuće, danas potpuno sačuvana rijetkost, svjedoče nedjeljivost suživota ljudi i prirode u Lonjskom polju.

Kuće su građene od hrastovine i podizane su intuitivnim i godinama taloženim iskustvom koje je postajalo znanje lokalnih graditelja. Uklopili su ih u okoliš na najbolji mogući način.

U selu Krapje, povijesnom građevinskom području, očuvana je izvornost graditeljstva u svoj svojoj cjelini. U svijetu je to jedinstven primjer tradicijske drvene arhitekture u okolišu poplavnih nizina karakteristične linijske prostorne organizacije sela.

U Krapju se osim drvenih kuća koje šutke, dubinom svoje povijesti i ruku koje su ih podizale mame na obilazak, mogu vidjeti i povijesni objekti koji su oduvijek javne namjene: crkva, vatrogasni dom, općinska zgrada, mlin, groblje, gostionica.

Krapje je jedino selo u Hrvatskoj koje ima status sela graditeljske baštine i u njemu se, od 1995. godine, tradicionalno obilježava Dan europske baštine.

Kućama ovog prostora približili smo se kao svjedocima naravi ovoga kraja. A njegova je narav – poplava. Vode rijeke Save, Lonje, Struga, Une i Kupe ovdje gostuju kada im se prohtije. Stanovnici ovoga kraja, izmireni s tom naravi, baš svojim kućama dali su poplavi miroljubiv, a za ukućane siguran odgovor: kuće katnice. Zidove su gradili debelim planjkama, na koje se oslanja stropna, na kraju krovna konstrukcija.

I uzgoj stoke prati ritam prirode.

U vrijeme poplava i u zimskom razdoblju, seljaci životinje drže u toplim i suhim štalama i brinu o blagu. Kada dođe proljeće i vrijeme je povlačenja vode, seljaci stoku puštaju u polja na ispašu. To je tradicijsko pašarenje, a Lonjsko je polje jedino područje u cijeloj Europi na kojem se održao taj način uzgoja stoke.

Tradicionalno pašarenje arhaični je način pašarenja i znači da se na pašnjaku drži više vrsta životinja. Vlažna se staništa upotrebljavaju na najučinkovitiji način. Iskustvom su to naučili ovdašnji stočari i shvatili logični slijed ishrane. Svinje pripreme pašnjak na način da preruju zemljište što poslije pridonosi kvalitetnijem rastu trave za krupniju stoku koja dolazi. Takav je sustav neophodan za održavanje krajolika i zaštitu biološke raznolikosti.

Rijeka Sava ovdje je vladarica i odrednica života.

Njezine naplavine odredile su životinjski svijet. U Lonjskom se polju gnijezdi velik broj ptica močvarica. Bijele i crne rode, žličarke, razne vrste čaplji, štekavci i orlovi kliktaši hrane se na barama i pašnjacima Lonjskog polja.

Dva područja unutar Parka, Krapje Đol i Rakita, proglašeni su posebnim ornitološkim rezervatima. Krapje Đol prvi je proglašeni rezervat u Hrvatskoj.

Tu je i selo znano po rodama, to je Čigoč. Na inicijativu Zaklade za europsku prirodnu baštinu – EURONATUR – dodijeljen je Čigoču naziv prvog europskog sela roda. Na velikom broju kuća ili štala rode svijaju svoja gnijezda. U tridesetak aktivnih gnijezda prebiva gotovo stotinu roda.

Brojne etnografske zbirke čuvaju tradicionalno pokućstvo, alate i tekstile. Tradicija živi i kroz nematerijalnu baštinu; ples, pjesmu i brojne usmene predaje.

Ovo je graničarski prostor i njegov se duh prenosi s generacije na generaciju; teče kroz godine naraštaja kao i Sava. Priča priče s granice Istoka i Zapada. Nekadašnje Habsburške Monarhije i Osmanlijskog Carstva. Sava je, za svaku od strana, početak i kraj priče, ali i mjesto na kojem je život ljudi različitih nasljeđa nalazio mostove suradnje.

Poplavne nizine. U Europi izumrla, a ovdje svakog proljeća živa, sočna raznorotka koja će nahraniti ugroženu turopoljsku svinju. Više roda nego mještana u jednom selu. Dodir Istoka i Zapada u povijesnoj Krajini. Mudrost i vrijedne ruke domaćih graditelja koje su ostavile ostavštinu za divljenje; to je zov iz Lonjskog polja.

Pročitaj više

Parkovna iskaznica - informacije o parku

Prirodna baština

Lonjsko je polje među najvećim zaštićenim poplavnim područjima dunavskog slijeva. U svijetu je poznato kao prostor promatranja ptica jer ih je ovdje do sada zabilježeno 250 vrsta, od kojih su 134 tu i gnijezdi. Roda, crna roda, štekavac i žličarka dio su dugog popisa ptičjeg svijeta.

Vlažne livade i pašnjaci, poplavne nizinske šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena dio su neprocjenjivo vrijednog područja. Lonjsko je polje primjer i prostora gdje su ljudi svoje življenje prilagodili poplavama stvorivši tradiciju života s vodom, a ne protiv vode.

Nizinske poplavne šume

Najveći kompleksi prirodnih i očuvanih poplavnih nizinskih šuma Europe nalaze se upravo na području Parka prirode Lonjsko polje. Imaju neprocjenjivu biološku i krajobraznu vrijednost i dio su 200 000 hektara prirodnih poplavnih područja srednje Posavine. Moć nizinskih poplavnih šuma ogleda se u oblikovanju staništa i krajobraza i u tim se šumama razvijaju neke specifične vrste prilagođene poplavama.

Jedna od tipičnih vrsta je čuveni slavonski hrast koji je zbog visoke kvalitete i danas pojam izvanrednosti u europskim zemljama kao što su Italija i Francuska. Voda i poplava glavni su faktori koji diktiraju razvoj vrsta i biljnih zajednica šumskih staništa. Gotovo 70 posto Parka prirode Lonjsko polje pokrivaju nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Šume hrasta lužnjaka ovog područja izložene su najvećoj dinamici poplavljivanja te je upravo zbog toga njihovo značenje svjetskih razmjera.

Hrvatski pisac Josip Kozarac, po struci šumar, svoja najljepša djela napisao je o šumi hrasta lužnjaka upravo na području Parka: „Tko je jedamput bio u toj našoj drevnoj šumi, s onim divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim, kao da je saliveno, taj je ne može nikada zaboraviti. Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanim ravnim brazdama, koje teku duž cijelog dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom, kojano ga je okrunila, kao stasitog junaka kučma. Ponosito se oni redaju jedan do drugoga, kao negda kršni vojnici krajiški, a iz cijele im prikaze čitaš, da su orijaši snagom, da prkose buri i munji, da su najjači i najplemenitiji u svom carstvu i plemenu.“

Poplavni travnjaci

Poplavni su travnjaci među najdinamičnijim staništima. Površinom pokrivaju oko 30 posto površine Parka. Uslijed periodičke dinamike plavljenja vodama rijeke Save i njenih pritoka, livade košanice i pašnjaci za ispašu stoke Lonjskog i Mokrog polja gotovo su svake godine 30 do 100 dana potpuno ili djelomično poplavljeni. Imaju značajnu ulogu kao retencijsko područje u sustavu obrane od poplave te imaju veliku ekološku i gospodarsku vrijednost kao dio tradicionalnog sustava pašarenja i očuvanja izvornih hrvatskih pasmina.

Biljna vrsta koja je u Europi gotovo izumrla zbog nestanka močvarnih i vlažnih staništa, a u Hrvatskoj je rasprostranjena na poplavnim pašnjacima savskog nizinskog poplavnog područja, jest četverolisna raznorotka. U gustom sklopu pokriva muljevite površine pašnjaka u depresijama, a u vrijeme povlačenja poplavnih voda postaje kopnena biljka. Očuvanje ove vrste vezano je za tradicionalno pašarenje. Značajni udio izvornih pasmina obitava veći dio godine na otvorenim zajedničkim pašnjacima i hrani se tom biljkom. U rano proljeće, kada se povuče poplava, svinje prve izlaze na pašnjake te rovanjem i kaljužanjem pogoduju širenju rizoma raznorotke i stvaranja povoljnih ekoloških uvjeta za rast i razvoj ove biljke. Osim toga, tu se nalazi jedno od najvećih mrijestilišta šarana u cijelom dunavskom slijevu, žličarka jedino u Lonjskom polju koristi pašnjake kao hranilišta, a kosac osim livada košanica koristi i prirodne livade visokih šaševa za gniježđenje.

Životinjski svijet

Park prirode Lonjsko polje s 250 zabilježenih ptičjih vrsta (od čega su 134 gnjezdarice) predstavlja jedno od najvažnijih područja za ptice u Hrvatskoj, a 1989. stavljen je na popis područja važnih za ptice – IBA područja (Important Bird Area). Posjetiteljima je najzanimljivija roda – jedna od poznatijih europskih ptica selica.

Prilagodbe rode u suživotu s ljudima vidljive su kroz građu gnijezda koja su usko vezana za ljudske građevine. Zbog velikog broja gnijezda na krovovima drvenih posavskih kuća, selo Čigoč je 1994. godine proglašeno prvim europskim selom roda. Također, prvi ornitološki rezervat u Hrvatskoj zaštićen je 1963. godine na području Parka prirode Lonjsko polje. Posebni ornitološki rezervat Krapje đol najstariji je riječni rukavac Save, a zaštićen je zbog gniježđenja mješovite kolonije žličarke i nekoliko vrsta čaplji: siva čaplja, čaplja danguba, mala bijela čaplja, žuta čaplja, gak, čapljica voljak, njorka. Područje Parka nastanjuje najveća grabljivica ovih prostora, orao štekavac. Gnijezdi se u šumama u blizini velikih vodenih površina. Oko 15 posto hrvatske populacije ove ptice gnijezdi se na području Parka prirode Lonjsko polje. Stabilnost 36 gnijezdećih parova indikator je očuvanosti integriteta nizinskih poplavnih šuma srednje Posavine, a Lonjsko polje time zauzima važno mjesto za populaciju štekavca u cijelom dunavskom slijevu.

Prilagodba poplavama

Lonjsko je polje izniman primjer područja u kojem su ljudi u potpunosti svoj način življenja prilagodili poplavama. Duga i neprekidna tradicija življenja s poplavama, a ne protiv njih, stvorila je izvanredan sustav koji se isprepleće kroz sve aspekte ljudske interakcije s okolišem. Ljudi su organizirali život na najsigurnijim mjestima, uzvisinama ili „gredama“ uz samu rijeku. Iza naselja nalaze se voćnjaci, oranice, livade, košanice i poplavni pašnjaci, a na kraju poplavne nizinske šume.

Takav način korištenja zemljišta strogo prati dolazak poplave i povlačenje vode. Sustav obrane od poplave srednje Posavine koristi gotovo 200 000 ha prirodnih poplavnih površina Odranskog, Lonjskog, Mokrog i Ribarskog polja. Te prirodne retencije su osim u sustavu obrane od poplava ujedno važne i u procesu pročišćavanja voda iz vodotoka, te imaju i važnu ulogu u obnovi zaliha podzemnih voda. U međunarodnom kontekstu, područje srednje Posavine sa sustavom obrane od poplava predstavlja jedan od prvih primjera u svijetu gdje se obrana od poplava temelji na korištenju prirodnih poplavnih površina, što je u svijetu poznato kao „prostor za rijeke“. Na području Lonjskog polja očuvana su prostrana prirodna močvarna staništa, što predstavlja jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti na razini srednje i zapadne Europe. Park prirode Lonjsko polje upisan je na listu vlažnih staništa od međunarodnog značenja u skladu s Ramsarskom konvencijom. Područje je značajno i kao zimovalište i odmorište za ptice selice te mjesto gniježđenja za gotovo 140 vrsta. Vrijednosti Lonjskog polja moguće je sačuvati samo razumnim korištenjem kroz očuvanje tradicionalne poljoprivrede, razvoj održivog turizma i upravljanje slijevom rijeke Save na način da je utjecaj na ekološke i morfološke karakteristike područja minimalan.

Pročitaj više

Kulturno-povijesna baština

Čovjekov odgovor na život s poplavama vidi se i kroz graditeljstvo. Katnice izgrađene u svjetski cijenjenom drvu hrasta primjer su graditeljskog umijeća podizanja kuće bez i jednog čavla. Selo Krapje u Lonjskom polju jedino je u Hrvatskoj sa statusom sela graditeljske baštine i primjer je jedinstvene arhitekture u slikovitom ambijentu.

Zidovi drvenih kuća građeni su debelim balvanima na koje se oslanja stropna i krovna konstrukcija. Ima i prizemnica, ali katnice su zbog učestalih poplava bile mnogo bolje prilagođene životu u Lonjskom polju.

Tradicijsko graditeljstvo

Graditeljska baština Lonjskog polja odraz je nedjeljivosti ljudi i prirode. Tradicionalna gradnja u drvu hrasta svjedoči o umijeću lokalnih graditelja koji su kuće uklopili u okoliš na najbolji mogući način. U sačuvanim starijim kućama drvena je građa kalana ili tesana, dok je u novijoj gradnji uobičajena piljena. Zidovi su građeni debelim balvanima, a na njih se oslanja stropna i na kraju krovna konstrukcija.

Iako ima i prizemnica, katnice su pravi odraz višestoljetnog razvoja i prilagođavanja graditeljskog umijeća načinu života i području izvrgnutom učestalim poplavama. Sela uzduž rijeke Save linearnog su tipa s građevinama poredanima uz cestu koja prati tok rijeke. Jedino selo u Hrvatskoj koje ima status sela graditeljske baštine je selo Krapje. U povijesnom građevinskom području Krapja očuvana je izvorna matrica naselja i velik broj zgrada tradicijske drvene arhitekture u vrlo slikovitom ambijentu. Osim tradicijske arhitekture, u selu se mogu vidjeti povijesne zgrade javnog karaktera – crkva, župni dvor, vatrogasni dom, gostionica, zgrada općine, mlin i groblje. Zbog tih vrijednosti Krapje ima nacionalno značenje te se u njemu od 1995. godine tradicionalno obilježavaju Dani europske baštine.

Kulturni krajobraz

Svojom autentičnom organizacijom i tradicionalnim sustavom korištenja zemljišta Lonjsko polje predstavlja jedinstven krajolik specifičnog političkog i gospodarskog sustava Vojne krajine koja je dijelila Habsburšku Monarhiju i Osmansko Carstvo. Područje je jedinstven primjer kulturnog krajolika s očuvanim srednjovjekovnim sustavom zajedničke ispaše tipične za cijelu srednju Europu do druge polovice 19. stoljeća.

Park prirode Lonjsko polje jedinstveno je područje koje ima iznimnu koncentraciju autentične tradicionalne drvene arhitekture. Glavni građevni materijal je svjetski poznat slavonski hrast iz posavskih poplavnih šuma na tom području. Park prirode Lonjsko polje jedinstven je europski primjer područja u kojem je čovjek na najpotpuniji način prilagodio svoj način života poplavama.

Legenda o hajducima

U vrijeme Osmanskog carstva ljudi su bili iscrpljeni dugogodišnjim ratovima i siromaštvom. Vrijeme je to pojave hajduka, koje su seljani smatrali pravim junacima. Dok su za plemićke obitelji oni bili obični razbojnici i odmetnici, za siromašan puk predstavljali su nadu i slavu junaštva. Vođeni hajdučkim kodeksom „Nečasno je opljačkati siromaha“, pljačkali su isključivo bogate i svoj plijen dijelili siromašnim mještanima.

Jednoga dana žandari su uhvatili čuvenog hajduka te ga osudili na kaznu vješanjem. Dok je čekao da ga podignu na konopac, kukajući je došla njegova majka upitavši: „Sine moj, zašto si izabrao nepošten život?“ Sin je odgovorio: „Majko, ti si me osudila, nisi se bunila dok sam kući donosio jaja, nego si mi rekla da donesem i kokoš.“

Pročitaj više

Autor: Arhiva PP Lonjsko polje

Autor: Balenović

Autor: Martina Turan

Autor: Arhiva PP Lonjsko polje

Autor: Aleksandra

Autor: Balenović

Autor: Arhiva PP Lonjsko polje

Autor: Pozder

Biciklizam

Vožnja biciklom kroz Lonjsko polje poseban je doživljaj jer je u doticaju s četiri rijeke – Savom, Trebežom, Pakrom i Ilovom. Staze su uglavnom ravne, asfaltirane, šumske i makadamske. Potrebno je prije puta provjeriti kakvo je stanje na terenu, s obzirom na to da se radi o poplavnom području. Doživljaj šuma, koje je strastveno opisivao književnik Josip Kozarac, nakon vožnje biciklom zasigurno će biti dio posebnog iskustva atmosfere Lonjskog polja.

Nacionalna ruta Sava (Posavska ruta)

Posavska ruta najatraktivnija je biciklistička ruta u Parku prirode Lonjsko polje. Županijskom cestom Ž-3209 slijedi lijevu stranu toka rijeke Save u dužini od 77.8 km. Počinje podno zidina Staroga grada Siska, a u granice Parka prirode ulazi u europskom selu roda Čigoču. Zatim prolazi kroz tipična posavska sela, kao što su Mužilovčica, Suvoj, Lonja i selo graditeljske baštine Krapje.

Iza Drenovog Boka prolazi kroz naselje Jasenovac te nastavlja prema gradu Novska gdje se spaja s Rutom SMŽ 1. Netaknuta priroda, srdačni ljudi, posavska drvena arhitektura, etnološke zbirke i prigoda za upoznavanje brojnih lokalnih znamenitosti – pravi su motivi za odabir ove biciklističke rute.

Dužina staze: 77.8 km

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: U infocentru Čigoč (Čigoč br. 26) i u prijemnom centru Krapje (Krapje br. 18).

Vrsta staze: Asfalt

Ruta SMŽ 1

Ova je ruta duga 114 km i kreće državnom cestom D-36 od Siska, te županijskom cestom Ž-3249 preko Popovače, Kutine, Lipovljana, a u Novskoj prelazi na državnu cestu D-47 u pravcu Jasenovca, Hrvatske Dubice i Hrvatske Kostajnice. Ova ruta preko Moslavine povezuje Posavinu s Pounjem.

U Popovači i Kutini moguće se uključiti u mrežu Moslavačkih biciklističkih ruta koje prolaze atraktivnim vinskim cestama gdje vam se pruža mogućnost kušanja glasovitog moslavačkog škrleta, autohtone sorte bijelog vina. Od Jasenovca ruta vodi od ušća Une u Savu cestom koja prolazi kroz naselja uz lijevu obalu jedinstvene i čiste rijeke Une gdje se u svakom trenutku možete zaustaviti i osvježiti. No na ovoj ruti potreban je ipak dodatan oprez jer je promet na dionici od Popovače do Novske vrlo frekventan.

Dužina staze: 144 km

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: U infocentru Čigoč (Čigoč br. 26) i u prijemnom centru Krapje (Krapje br. 18).

Vrsta staze: Asfalt

Ruta SMŽ 2

Ova ruta državnom cestom D-224 povezuje Sisak, preko Sunje, s Hrvatskom Dubicom, a duga je 49 km. Ako se nađete na tom pravcu sredinom mjeseca srpnja, nikako nemojte propustiti konjogojsku izložbu u Sunji na kojoj možete vidjeti najbolja grla izvorne pasmine konja hrvatskog posavca i hrvatskog hladnokrvnjaka.

Prolaskom kroz sela kao što su Staza, Papići, Šaš i Živaja, možete nakratko skrenuti s rute i uživati u blagodatima Sunjskog polja.

Dužina staze: 49 km

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: U infocentru Čigoč (Čigoč br. 26) i u prijemnom centru Krapje (Krapje br. 18).

Vrsta staze: Asfalt, makadam

Lokalna ruta PPLP 1

Ova ruta koja je duga 23.7 km kreće iz sela Kratečko preko rijeke Save prema Sunji i povezuje Lonjsko polje sa Sunjskim poljem (Ruta SMŽ 2). Da biste prešli preko korita Save, morate se ukrcati na tradicijsku skelu, što ovu rutu čini posebno atraktivnom.

Zanimljivo je da tu skelu, koja ima nosivost 24 t, na drugu stranu obale pokreću riječne struje, a sve pojedinosti o nesvakidašnjoj vožnji koja vas čeka dat će vam ljubazni skelar. Po prelasku na desnu obalu Save, dolazite u zaselak Sunjsko Selišće, a zatim dolinom rječice Sunje lokalnom cestom stižete u Sunju.

Dužina staze: 23.7 km

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: U infocentru Čigoč (Čigoč br. 26) i u prijemnom centru Krapje (Krapje br. 18).

Vrsta staze: Asfalt

Lokalna ruta PPLP 2

Ova je ruta duga tek 12 km i povezuje Nacionalnu rutu Sava (Posavsku rutu) s rutom SMŽ 1. S polazištem iz Krapja, mostom se prelazi kanal Veliki Strug koji ima osobitu važnost jer je izravno povezan sa Savom i preko njega poplavne vode prirodno nadiru u Lonjsko polje. To je bitno i za mrijest ribe, tako da je danas Strug poznata rekreativno-ribička destinacija.

Od sela Plesmo ruta prolazi kroz nizinsku poplavnu šumu Rastina, te se preko sela Stara Subocka i Nova Subocka spaja s Rutom SMŽ 1.

Dužina staze: 12 km

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: U infocentru Čigoč (Čigoč br. 26) i u prijemnom centru Krapje (Krapje br. 18).

Vrsta staze: Asfalt

Lokalna ruta PPLP 3

Ova je ruta duga 29.1 km i nedaleko od europskog sela roda Čigoča povezuje Nacionalnu rutu Sava (Posavsku rutu) s rutom SMŽ 1 (moslavačka dionica). Kreće od sela Gušće prema selu Veliko Svinjićko, iz sela izlazite na šumski makadamski put (5.5 km) koji uz nasip potoka Lonje dolazi na državnu cestu D-36. Ruta dalje vodi lokalnom cestom kroz selo Stružec, nekada najbogatije naftonosno polje u Hrvatskoj, i tu se prvi put susrećete s blagim usponom što je znak da se približavate Osekovu, odnosno podnožju Moslavačkog gorja.

Bolji poznavatelji Parka prirode tvrde da se upravo iz Osekova pruža najljepši panoramski pogled na široka prostranstva Lonjskoga polja. Ruta nastavlja kroz selo Donja Gračenica te se preko Gornje Gračenice spaja na rutu SMŽ 1. Ne propustite prigodu da u Donjoj Gračenici posjetite kapelicu sv. Fabijana i Sebastijana – rijedak primjer očuvanog drvenog sakralnog graditeljstva Moslavine.

Dužina staze: 29.1 km

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: U infocentru Čigoč (Čigoč br. 26) i u prijemnom centru Krapje (Krapje br. 18).

Vrsta staze: Asfalt, makadam

Lokalna ruta PPLP 4

Ova ruta koja dotiče čak četiri rijeke (Sava, Trebež, Pakra i Ilova) duga je 20 km, prolazi kroz srce Lonjskog polja i spaja Nacionalnu rutu Sava (Posavska ruta) s rutom SMŽ 1. Ruta kreće makadamskim putem (7.5 km) od sela Trebež do Kraljeve Velike.

Tom rutom možete uživati u tajnovitom ambijentu stoljetne nizinske poplavne šume koju je u svojim djelima opisao književnik i šumar Josip Kozarac koji je upravo ovdje proveo deset godina kao upravitelj Šumarije Lipovljani. Ruta nastavlja kroz selo Piljenice, slikovito selo koje se proteže uz prirodni tok rijeke Pakre i Ribnjaka Lipovljani. Tu se prelazi preko autoceste A3, a zatim se preko sela Ilova spaja s rutom SMŽ 1.

Dužina staze: 20 km

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: U infocentru Čigoč (Čigoč br. 26) i u prijemnom centru Krapje (Krapje br. 18).

Vrsta staze: Makadam, asfalt

Biciklistička ruta Močvarni put

Kružna biciklistička ruta počinje u prijemnom centru u Repušnici, vodi kroz Repušničko polje do Čeperlina, zatim šumskom cestom uz lovačku kuću i deponij fosfogipsa do Radićeve ulice u Kutini i završava ponovno u prijemnom centru u Repušnici.

Staza je većim dijelom ravna, bez uspona, koriste se postojeći asfaltni i tvrdi šumski putevi ili močvarni teren. Staza je dijelom vezana za regionalnu biciklističku rutu SMŽ 1. Trajanje rute je oko 2 sata.

Dužina staze: 24 km

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: U infocentru Čigoč (Čigoč br. 26) i u prijemnom centru Krapje (Krapje br. 18).

Vrsta staze: Šumski put, asfalt

Napomene: Zbog mogućih nepovoljnih hidroloških prilika i nailaska na močvarni neprohodni teren od Vrbaka do Čeperlina, potrebna je prethodna najava Upravi Parka zbog provjere mogućnosti upotrebe staze.

Biciklistička ruta Biciklom do Lonje

Staza počinje u prijemnom centru u Repušnici, vodi po sjevernom nasipu retencije Lonjsko polje, poljskim putem do sela Osekovo, od Gornjeg Sela kroz Osekovsko polje do stare Lonje na Kostrinji. Staza je većim dijelom ravna, bez uspona, koriste se asfaltni ili tvrdi šumski putevi.

Dijelom je vezana za regionalnu biciklističku rutu PPLP 3. Trajanje rute je 1.5 sat.

Dužina staze: 16.5 km

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: U infocentru Čigoč (Čigoč br. 26) i u prijemnom centru Krapje (Krapje br. 18).

Vrsta staze: Šumski put, asfalt

Pročitaj više

Planinarenje/hodanje

Četiri staze za četiri vrste doživljaja Lonjskog polja u ponudi su posjeta Parku prirode Lonjsko polje. Staze prolaze uz tradicijsko graditeljsko blago drvenih kuća u Krapju, nizinskim šumama hrasta lužnjaka, poplavnim livadama i pašnjacima.

Staza graničara

Ova staza kreće iz Krapja u pravcu pašnjaka Orlinci na kojem se na otvorenoj ispaši nalazi matično stado danas kritično ugroženog slavonsko-podolskog goveda (podolac). Staza nastavlja prema najvećem gnjezdilištu žličarke u Hrvatskoj, ornitološkom rezervatu Krapje Đol. Nekada se na tim prostorima protezala Vojna krajina – granica između Austro-Ugarske i Osmanlijskog Carstva.

Zbog toga su danas uz ovu šetnicu, kao osmatračnice, izgrađene dvije replike drvenih povijesnih stražarnica (čardaka) koje podsjećaju na burnu povijest Vojne krajine i život graničara. Za obilazak ove staze potrebno je oko dva i pol do tri sata ugodne šetnje.

Dužina staze: 5 km

Težina staze: Srednje teško

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do rujna

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Terenska obuća/gumene čizme u slučaju lošeg vremena, zaštita od komaraca, zaštita od sunca.

Dostupnost pitke vode: Ne

Tenina staza

Ova šumska staza zajednički je projekt Parka prirode Lonjsko polje i Šumarije Lipovljani. Staza je izgrađena u granicama Parka kod sela Piljenice (nedaleko od Vaclavekovog mlina i ribnjaka Lipovljani), a imenom Tenina staza simbolično podsjeća na šumara i pisca Josipa Kozaraca koji je kao prvi upravitelj Šumarije Lipovljani ovdje proveo 10 godina (1885. – 1895.).

U ovim je šumama on stvorio svoja najvrednija djela („Mrtvi kapitali“, „Slavonska šuma“, „Među svjetlom i tminom“, „Tena“, „Mira Kodolićeva“ i dr.). Tenina staza je vrlo lagana pješačka staza kružnog karaktera i dugačka je 2.5 km, a na njoj je postavljeno 16 poučnih ploča (na hrvatskom i engleskom) koje govore o temama koje su vezane za tipičnu nizinsku šumu hrasta lužnjaka i običnog graba. Staza se nalazi na tzv. gredi, odnosno na mikrouzvišenju, te stoga nije u poplavnoj zoni šume. Ova je šuma prava riznica biološke raznolikosti i šetnja kroz nju nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Dužina staze: 2.5 km

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Terenska obuća/gumene čizme u slučaju lošeg vremena, zaštita od komaraca, zaštita od sunca.

Dostupnost pitke vode: Ne

Staza Posavaca

Staza Posavaca nudi ugodnu šetnju u trajanju od dva do dva i pol sata. Tom prigodom možete otkriti kako je čovjek iskorištavajući oranice, livade i pašnjake, ostavio otvorena vrata divljini. Staza govori i o karakteristikama ovog poplavnog područja te o tradicijskom načinu stočarenja na pašnjaku na kojem se nalazi i osmatračnica za promatranje ptica i domaćih životinja koje se nalaze na slobodnoj ispaši.

Priča završava tradicijskim poljoprivrednim proizvodima koji danas predstavljaju jedinstvenu gastronomsku ponudu na posavskim seoskim turističkim gospodarstvima. Preporučujemo da na ovu kružnu poučnu pješačku stazu pođete iz informativnog centra u Čigoču, gdje ćete dobiti savjet kojim pravcem krenuti.
Staza je kružnog karaktera i na njoj je postavljeno 5 informativno-edukativnih ploča.

Dužina staze: 4.2 km

Težina staze: Srednje teško

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Terenska obuća/gumene čizme u slučaju lošeg vremena, zaštita od komaraca, zaštita od sunca.

Dostupnost pitke vode: Ne

Koščeva staza

Pješačka staza je kružna, počinje u prijemnom centru u Repušnici, vodi uz sjeverni nasip retencije Lonjsko polje uz poplavne livade košanice i pašnjake, preko odmorišta Vrbačinec i završava u prijemnom centru.

Obilazak staze moguć je uz vodiča i provedbu edukativnog programa ili samostalno, a moguće je promatranje ptica. Staza ide postojećim šumskim ili poljskim zemljanim putem. Moguće je vidjeti izvorne pasmine na slobodnoj ispaši.

Preporučena oprema: Terenska obuća/gumene čizme u slučaju lošeg vremena, zaštita od komaraca, zaštita od sunca.

Pročitaj više

Vožnja brodom ili čamcem

Vožnja plovilima omogućuje posjetiteljima uvid u riječne krajobraze nedostupne pogledu s kopna. Najpopularnija je vožnja edukativno-turističkom skelom Vodomar koja vozi kroz galeriju vrba i topola, a bogat ptičji svijet, meandri i pješčani sprudovi posebna su posjetiteljska atrakcija. Riječni zapovjednik broda udovoljit će svojim odgovorima i najznatiželjnijim posjetiteljima.

Edukativno-turistička skela VODOMAR

Edukativno-turistička skela VODOMAR, koju je projektirao i izradio Zvonimir Marčec iz Drenova Boka, ima pristanište u Drenovu Boku i Krapju. Dugačka je 15 m, a registrirana je na kapacitet od 25 osoba te nudi mogućnost ugodne vožnje na rijeci Savi. Atraktivni riječni krajobraz s galerijama vrbe i topole, tradicijske posavske seoske strukture, bogat ptičji svijet, meandri, kao i pješčani sprudovi ne ostavljaju nikoga ravnodušnim i idealni su za osebujni posavski fotosafari.

Istovremeno, iskusni riječni zapovjednik broda otkrit će vam mnoge zanimljivosti o rijeci Savi.

Trajanje obilaska: 40 min

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Izlet u Lonjsko polje turističkim brodom Juran i Sofija

Kao posebnu atrakciju u Parku prirode Lonjsko polje izdvajamo mogućnost plovidbe čamcima na solarni pogon. Vožnja ovim nečujnim čamcima koji imaju kapacitet od 12 osoba (2 su čamca) predstavlja poseban ugođaj na rijeci Savi, no zbog svojih tehničkih karakteristika nezaboravni doživljaj pružaju kada se plovi retencijom Lonjskog polja kada je ono poplavljeno.

Nizinske poplavne šume, nepregledne poplavne površine i bogat ptičji svijet koji ćete upoznati vožnjom u solarnim čamcima pružiti će vam ugođaj „europske Amazone“.

Prelazak rijeke Save tradicijskom skelom

Na području Parka prirode prelazak preko rijeke Save moguć je i skelom. Danas su u funkciji još dvije tradicionalne skele, u selu Kratečko i u selu Suvoj. Njih pokreće riječna struja i pri prelasku Save, uz priču starog skelara, pružaju posjetiteljima poseban ugođaj. Ovisno o broju osoba, cijenu prijevoza dogovarate sa skelarom.

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Kanuing u Lonjskom polju

Obogatite svoj odmor u Lonjskom polju kanu safarijem. U infocentru Krapje iznajmite kanu i uživajte u predivnom posavskom krajobrazu na rječici (kanalu) Veliki Strug. Strug je zadržao svoj prirodni tok, a rekreacija kanuom u oazi zelenila predstavlja pravi užitak i nezaboravan odmor za cijelu obitelj i sve one željne aktivnog odmora.

Kanu safari prilagođen je svakoj dobi i ljudima s različitom fizičkom kondicijom, a kako je ovo nizinska rijeka, nema gotovo nikakve opasnosti od prevrtanja. Preporučujemo ponijeti: nepromočivu i zatvorenu odjeću, laganu sportsku obuću, ruksak ili laganu torbu, dalekozor i fotoaparat.

Preporučeni period godine za posjet: Od 1. svibnja do 31. listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Kanuing u Lonjskom polju

U infocentru u Čigoču iznajmite kanu, te se s opremom uputite u 7 kilometara udaljenu Mužilovčicu gdje možete uživati u vožnji po riječnom rukavcu, zvanom Tišina te u bogatstvu lonjske flore i faune.

Preporučeni period godine za posjet: Od 1. svibnja do 31. listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vožnja turističkim brodom Katarina

Turistički brod Katarina nalazi se na pristaništu u Jasenovcu (podno željezničkog mosta) i ima kapacitet za prijevoz 70 osoba. Ovaj je brod namijenjen za kružne izletničke vožnje koje su postale jedna od najvećih atrakcija turističke ponude Parka prirode Lonjsko polje.

Krstarenje rijekom do ušća Une u Savu, plovidba ispod cestovnog i željezničkog mosta te specifični riječni krajobraz ostaju izletnicima u trajnom sjećanju. Povoljni hidrološki uvjeti omogućuju također i plovidbu rijekom Unom. Posebnu pogodnost predstavlja vrlo veliki prostor palube, što tijekom plovidbe omogućuje provođenje raznih edukativnih, promotivnih i zabavnih sadržaja, kao i gastronomske ponude.

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Ruta za čamce (stalna) Čamcem po Lonji

Ruta omogućava vožnju plovilima (čamci, kanui) po kanalu Nova Lonja od Čeperlina do Kostrinje. Uz vožnju je moguća prezentacija tradicijskog ribolova i promatranje ptica.

Trajanje obilaska: 11 km ( s povratkom 22)

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Ruta za čamce (poplavna) Čamcem po Lonji

Ruta omogućava vožnju plovilima (čamci, kanui) za vrijeme poplave od Vrbaka do Kostrinje.

Trajanje obilaska: 15 km (s povratkom 30)

Preporučeni period godine za posjet: Za vrijeme poplave

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Pročitaj više

Promatranje životinja

Zaljubljenici u promatranje ptičjeg svijeta znaju vrijednost Lonjskog polja koje krase dva posebna ornitološka rezervata – Krapje Đol i Rakita. Najugroženija vrsta na planetu su ptice, a u Parku prirode Lonjsko polje zabilježeno je 250 vrsta, zbog čega je ovo područje nerijetko prvi izbor i najstrastvenijih promatrača ptica.

Ornitološki rezervat Krapje Đol

Krapje Đol je 1963. godine proglašen ornitološkim rezervatom, a nalazi kod sela Drenov Bok. Zaštićen je u kategoriji posebnog rezervata prirode, a obuhvaća površinu od otprilike 25 ha. Područje Krapje Đola je močvarno, obraslo bujnom raznovrsnom močvarnom vegetacijom.

Donedavno je Krapje Đol bio gnjezdilište jedine kolonije žličarke u Hrvatskoj. Posljednjih godina ovdje se gnijezdi oko 90 do 140 parova. To podiže vrijednost lokaliteta s regionalnog na međunarodnu razinu jer se ovdje gnijezdi oko 10% populacije žličarki iz cijele Europe. U prošlosti je ovaj rezervat nepažnjom ili nemarom gotovo potpuno uništen. Za potrebe poljoprivrede meliorirane su površine oko ornitološkog rezervata. Drenažne cijevi isušile su čitav okolni prostor, te je rezultat ovakvog čovjekova djelovanja bio prestanak gniježđenja. Pristupilo se spašavanju rezervata uz financijsku pomoć Zoološkog društva iz Frankfurta. Prokopan je kanal od Save, kojim se pušta voda u Krapje Đol te je 1991. godine nastavljeno gniježđenje ptica. Ljubitelji promatranja ptica u Krapje Đol mogu doći pješačkom šetnicom Staza graničara.

Životinjske vrste koje se mogu vidjeti: Žuta čaplja (Ardeola ralloides), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), velika bijela čaplja (Egretta alba), gak (Nycticorax nycticorax), čaplja danguba (Ardea purpurea), žličarka (Platalea leucorodia).

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Ornitološki rezervat Rakita

Rakita je proglašena posebnim ornitološkim rezervatom 1969. godine, a nalazi se u retenciji Lonjskog polja kod sela Mužilovčica. To je močvarno područje značajno zbog zadržavanja i gniježđenja velikog broja ptica. Za vrijeme zimske seobe ptica, ovo područje predstavlja jedan od centara koncentracije divljih pataka. U okolnim šumama hrasta lužnjaka koncentracija ptica koje se ovdje gnijezde je iznad prosjeka za Lonjsko polje.

Ornitološki rezervat Rakita također je i važno hranilište čaplji, roda i mnogih drugih močvarica, grabljivica, posebno u sušnim periodima kada je retencija Lonjsko polje suha.

I ovaj je rezervat gotovo uništen ljudskim djelovanjem. Zbog pojačane odvodnje rezervat je isušio. Uz financijsku pomoć Zoološkog društva iz Frankfurta izgrađen je nasip kojem je funkcija zadržavanje vode većim dijelom godine.

Životinjske vrste koje se mogu vidjeti:

trstenjak droščić (Acrocephalus arundinaceus),
trstenjak cvrkutić (Acrocephalus scirpaceus),
trstenjak mlakar (Acrocephalus palustris),
trstenjak rogožar (Acrocephalus schoenobeanus),
trstenjak potočar (Locustella fluviatilis),
strnadica močvarica (Emberiza schoeniclus),
divlja patka (Aras platyrhynchos),
patka njorka (Nyroca nyroca),
liska crna (Falica atra),
guša zelenonoga (Gallinula chloropus),
bijela roda (Ciconia ciconia),
crna roda (Ciconia nigra),
siva čaplja (Ardea cinerea),
čaplja danguba (Ardea purpurea),
mala bijela čaplja (Egretta garzetta),
gak (Nycticorax nycticorax),
žličarka (Platalea leucorodia).

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Za kretanje po ornitološkom rezervatu, kao i drugim lokacijama za promatranje ptica, posjetitelji se obvezno moraju javiti dežurnom djelatniku u infocentru parka (Krapje ili Čigoč) gdje će dobiti upute o načinu posjećivanja tih lokaliteta.

Ornitološki rezervat Rakita

Ulaskom u retencijski protor u Mužilovčici ulazimo u srce Lonjskoga polja s izobiljem životinjskog svijeta. Osim velikog broja ptica koje tamo dolaze na hranilište, gmazova i vodozemaca koji se sakrivaju u barama, imamo priliku vidjeti i izvorne pasmine ovoga kraja.

Prvo ćemo primjetiti turopoljsku svinju kako ruje po zemlji i tako preživljava cijelu godinu u prirodi. U daljini možemo vidjeti krda stasitog posavskog konja, koji je u prošlosti bio glavna radna životinja, dok danas odmara u hladu hrastovih šuma. Ovaj prostor svaki mjesec mijenja svoj izgled, tako da svaki posjet ima svoju posebnost.

Životinjske vrste koje se mogu vidjeti: Bijela roda (Ciconia ciconia), crna roda (Ciconia nigra), siva čaplja (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), gak (Nycticorax nycticorax), labud (Cygnus); žaba gatalinka, crveni mukač, žuti mukač, livadna gušterica, barska kornjača, bjelouška; posavski konj, turopoljska svinja.

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Za kretanje po ovom području posjetitelji se obvezno moraju javiti dežurnom djelatniku u infocentru parka (Krapje ili Čigoč) gdje će dobiti upute o načinu posjećivanja tih lokaliteta.

Pročitaj više

Poučne staze

Tri su staze tematski podijeljene. Staza graničara omogućava vidjeti rijetko govedo podolca, kao i najveće gnjezdilište žličarke u Krapje Đolu. Tenina staza poučava o šumama, a šetnja Koščevom stazom prilika je da se vide izvorne pasmine u slobodnoj ispaši.

Staza Posavaca

Staza nudi ugodnu šetnju u trajanju od dva do dva i pol sata. Tom prigodom možete otkriti kako je čovjek iskorištavajući oranice, livade i pašnjake, ostavio otvorena vrata divljini. Staza govori i o karakteristikama ovog poplavnog područja te o tradicijskom načinu stočarenja na pašnjaku na kojem se nalazi i osmatračnica za promatranje ptica i domaćih životinja koje se nalaze na slobodnoj ispaši.

Priča završava time kako tradicijski poljoprivredni proizvodi danas predstavljaju jedinstvenu gastronomsku ponudu na posavskim seoskim turističkim gospodarstvima. Preporučujemo da na ovu kružnu poučnu pješačku staze krenete iz informativnog centra u Čigoču, gdje ćete dobiti savjet kojim pravcem krenuti.
Staza je kružnog karaktera i na njoj je postavljeno 5 informativno-edukativnih ploča, a duga je 4.2 km.

Dužina staze: 4.2 km

Trajanje obilaska: 2.5 h

Broj interpretativnih ploča: 5

Staza graničara

Trajanje obilaska: 3 h

Napomene: Pozor! Ne prilazite stadu unutar ograde.

Tenina staza

U ovim je šumama stvorio svoja najvrednija djela („Mrtvi kapitali“, „Slavonska šuma“, „Među svjetlom i tminom“, „Tena“, „Mira Kodolićeva“ i dr.). Tenina staza je vrlo lagana pješačka staza kružnog karaktera i dugačka je 2.5 km, a na njoj je postavljeno 16 poučnih ploča (na hrvatskom i engleskom) koje govore o temama koje su vezane za tipičnu nizinsku šumu hrasta lužnjaka i običnog graba. Staza se nalazi na tzv. gredi, odnosno na mikrouzvišenju, te stoga nije u poplavnoj zoni šume. Ova je šuma prava riznica biološke raznolikosti i šetnja kroz nju nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Dužina staze: 2.5 km

Broj interpretativnih ploča: 16

Napomene: Staza se koristi isključivo uz stručno vođenje vodiča Parka prirode, te se treba prethodno najaviti u infocentru Parka.

Koščeva staza

Obilazak je moguć uz vodiča i provedbu edukativnog programa ili samostalno, a moguće je i promatranje ptica. Edukativni programi: Kosac – ptica vlažnih livada, Posavski konj, Vodozemci. Ruta ide postojećim šumskim ili poljskim zemljanim putem. Moguće je vidjeti izvorne pasmine na slobodnoj ispaši.

Dužina staze: 5 km

Pročitaj više

Škole u prirodi

Edukativni programi poučavaju o nizinskim poplavnim šumama i važnosti retencijskih područja. Nakon ovakve škole, nema polaznika koji ne zna presudnost Lonjskog polja kada kiše prijete poplavama. Znanje mijenja doživljaj poplavnog područja kao spasonosnog područja u kojemu priroda svojom regulacijom štiti od poplava i milijunski Zagreb.

Edukativni program Bijela roda u Čigoču

Dolazak u infocentar u Čigoču, kratko predavanje o rodama, promatranje roda dalekozorom, obilazak sela i brojenje gnijezda, razgledavanje okućnica pod vodstvom stručnog edukatora, povratak u igraonicu edukativnoga centra, popunjavanje radnih listića, razgledavanje tradicionalne stolarske radionice i suvenirnice. U dvorištu prijamnog centra, mlađem naraštaju se pruža mogućnost zanimljive i edukativne igre Rodina pustolovina.

S obzirom na dob posjetitelja, radni listići su izrađeni posebno za mlađu, a posebno za stariju školsku djecu i odrasle. Za predškolski uzrast (dječji vrtići) također je prilagođen određeni program.
Nakon upoznavanja europskog sela roda, posjetitelji odlaze u retenciju Lonjskog polja u selu Mužilovčici do koje se za 10 minuta stiže autobusom, a zatim se kratkom šetnjom (20 minuta) odlazi u polje. U polju stručni vodič upoznaje posjetitelje s bogatstvom flore i faune Parka prirode, a omogućuje im promatranje i fotografiranja pašnjaka s krdima konja, goveda i svinja.

Ciljana dobna skupina: Programi su prilagođeni za sve uzraste.

Dužina trajanja: 2 – 2.5 h

Preporučeni period godine za posjet: Ovaj program je u ponudi od 1. travnja do 10. kolovoza, za boravka roda u Lonjskom polju, ali se po želji posjetitelja može ostvariti i nakon odlaska roda u toplije krajeve.

Edukativni program Krapje – selo graditeljske baštine

Dolazak u prijemni centar u Krapju, kratko predavanje o selu u kojemu se nalazi očuvana tradicijska arhitektura nastala u 18. i 19. st., kuće građene od glasovite posavske hrastovine. Obilazak sela, fotografiranje, razgledavanje kuća i okućnica, popunjavanje radnih listića, slaganje makete posavske kuće u igraonici te obilazak galerijskog prostora i suvenirnice.

Po dogovoru i želji posjetitelja, moguć je posjet crkvi sv. Antuna u Krapju.
Obično se ovaj edukativni program proširuje odlaskom u retenciju Lonjskoga polja kod sela Mužilovčice.
Po dogovoru, moguć je posjet ornitološkom rezervatu Krapje Đol.

Ciljana dobna skupina: Programi su prilagođeni za sve uzraste.

Dužina trajanja: 2 – 2.5 h

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Edukativni program Posavski konj

Dolazak u infocentar u Čigoču ili Krapju, te odlazak u retenciju Lonjskog polja kod Mužilovčice uz pratnju vodiča/edukatora. Tamo su na ispaši mnogobrojna krda posavskog konja.

Posavski konj ili, kako ga još nazivaju hrvatski posavac, predstavlja izvornu hrvatsku pasminu konja. Zbog posebnih fizioloških osobina, ovaj je konj gotovo čitave godine prepušten prirodi, u kojoj danonoćno prebiva od početka travnja, a često i prije, pa sve do konca listopada. Uspješno se odupire uvjetima močvarnih staništa, žegi i hladnoći, suši i blatu, snijegu i poplavama, te najezdi komarca, muha i obada. Surovi uvjeti staništa učinili su posavskog konja skromnim, otpornim i izdržljivim, a istovremeno su utjecali na njegov karakter koji je poslušan, privržen i druželjubiv.
Korisnici ovog edukativnog programa dolaze u neposredni kontakt s tom plemenitom konjskom pasminom, te zatim popunjavaju radne listiće.

Dužina trajanja: 2 – 2.5 h

Edukativni program Vodozemci u Lonjskom polju

Dolazak u infocentar u Čigoču ili Krapju, te odlazak u močvarna staništa Lonjskog polja u prisustvu vodiča/edukatora.

U Hrvatskoj živi 20 vrsta vodozemaca, a od toga čak 16 vrsta možemo naći u Parku prirode Lonjsko polje. Vodozemci, kako im i ime govori, za svoj razvoj nužno trebaju vodu, i stoga je za njih ovaj Park pravi raj. Izobilje lokava, manje i veće močvare, stari rukavci rijeke Save i brojni kanali omogućuju opstanak mnogim vrstama vodozemaca. Najzanimljiviju i najglasniju skupinu vodozemaca predstavljaju žabe. U proljeće, nakon što su zimu provele sigurno zakopane u mulju ili ispod kakva stabla, žabe kreću prema vodi na parenje. Korisnici ovog programa upoznaju se sa životnim ciklusom, prehranom, glasanjem te ugroženošću ove životinjske vrste. Posebno zadovoljstvo predstavlja promatranje vodozemaca, te rješavanje nekoliko praktičnih zadataka. Na kraju slijedi popunjavanje radnih listića i natjecanje u skladanju pjesmice „rep kreketaljke“.

Dužina trajanja: 3 h

Napomene: Obavezno ponijeti čizme.

Edukativni program Žličarka – ptica sa žlicom

Dolazak u infocentar u Krapju, kratko predavanje o žličarkama, te odlazak u ornitološki rezervat Krapje Đol u prisustvu vodiča/edukatora. Žličarke pripadaju među najneobičnije stanovnike Parka prirode Lonjsko polje.

Žličarke su ptice selice, a u Lonjsko se polje vraćaju već u veljači kada se počinju pripremati za gniježđenje. Krapje Đol je naš najstariji ornitološki rezervat i najveće gnjezdište žličarke u Hrvatskoj.
S obzirom na dob posjetitelja, korisnici ovog edukativnog programa popunjavaju radne listiće, vode dnevnik promatranja ptica, te sudjeluju u nagradnoj igri Đolingo. Ozbiljniji promatrači ptica mogu naučiti kako se služiti dalekozorom i teleskopom.
Ovaj edukativni program najčešće se upotpunjuje upoznavanjem Krapja, sela graditeljske baštine.

Dužina trajanja: 2 – 2.5 h

Edukativni program Ptica kosac – neumorni livadni pjevač

Osnovna tema ovog edukativnog programa je ugrožena i zakonom zaštićena ptica kosac (Crex crex). Program je namijenjen višim razredima osnovnih škola, ekološkim grupama i srednjim školama. Program se prezentira najprije u infocentru Parka prirode Lonjsko polje (uvodni dio) gdje se saznaju osnovni podaci o Parku te se sluša kratko predavanje o travnjacima, biologiji kosca, razlozima ugroženosti i načinima zaštite ove vrsta ptica.

Zatim se u društvu vodiča/edukatora kreće na terensku nastavu (radionica u prirodi) koja se provodi na travnjacima Lonjskog polja u blizini sela Repušnica gdje su prirodna staništa kosca i tu se uz popunjavanje radnih listića obrađuju različite teme (kako prepoznati najčešće biljne i životinjske vrste u Lonjskom polju, invazivne biljne vrste, tradicijsko stočarstvo, kako kositi da se spasi ptica kosac i dr.).

Rekviziti: dalekozor, radni listići, obične olovke, ravnala za određivanje visine drveća, mjerni štap za određivanje visine vegetacije.

Ciljana dobna skupina: Viši razredi osnovnih škola, ekološke grupe i srednje škole.

Dužina trajanja: 3 – 3.5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od sredine travnja do sredine rujna

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Preporučena veličina grupe: do 30 djece

Edukativni program Nizinske poplavne šume u Lonjskom polju

Glavna tema ovog programa je upoznavanje s fenomenom poplavnih šuma u Parku prirode Lonjsko polje s posebnim naglaskom na osnovne vrste drveća: hrast lužnjak, poljski jasen, grab, topola i vrba. Program je namijenjen višim razredima osnovnih škola, ekološkim grupama i srednjim školama.

Program se prezentira najprije u infocentru Parka prirode Lonjsko polje (uvodni dio) gdje se saznaju osnovni podaci o Parku. Zatim se u društvu vodiča/edukatora kreće na terensku nastavu (radionica u prirodi) koja se provodi na nastavno-pokusnom šumskom kompleksu Opeke kod Lipovljana koji je u vlasništvu Šumarskog fakulteta iz Zagreba. Ovdje se obrađuju različite teme vezane uz upravljanje, uzgoj i zaštitu nizinskih poplavnih šuma. Obilaskom šume djeca uz pomoć vodiča/edukatora prave mali herbarij, a također rade i dokument „usvoji drvo“.

Rekviziti: dalekozor, radni listići, obične olovke, ravnala za određivanje visine drveća, selotejp.

Dužina trajanja: 3 – 3.5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od ožujka do rujna

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Preporučena veličina grupe: do 30 djece

Edukativni program Rijeka Sava

Dolazak u prijemni centar u Krapju, kratka prezentacija Parka prirode Lonjsko polje i upoznavanje sa selom graditeljske baštine. Zatim se pod vodstvom stručnog edukatora odlazi na ukrcaj na edukativno-turističku skelu Vodomar.

Uživajući u atraktivnom riječnom krajobrazu prirodnog toka rijeke Save, posjetitelji mogu upoznati osnovne karakteristike naše najveće rijeke: dinamika vodostaja, geomorfološki i tektonski procesi, prirodna vegetacija i životinjski svijet (ribe, ptice i dr.), korištenje rijeke Save i njezino povijesno značenje. Pri tome iskusni riječni zapovjednik broda otkriva mnoge zanimljivosti o rijeci Savi. Na kraju se popunjavaju posebno izrađeni radni listići namijenjeni ovome edukativnom programu.

Ciljana dobna skupina: Završni razredi osnovne škole, srednje škole, studenti, odrasli.

Dužina trajanja: 2 – 2.5 h

Posebni programi

Za sve prirodoslovne stručne grupacije posjetitelja (srednje škole, fakulteti, ekološke i druge udruge) po dogovoru je moguće organizirati i posebne edukativne programe kao što je edukativni program Autohtone pasmine u PP Lonjsko polje (posavski konj, turopoljska svinja i slavonsko-srijemsko govedo – podolac).

Pročitaj više

Vođene ture

Ove se ture organiziraju za grupne posjete, a što će se razgledati ovisi o dogovoru grupe i vodiča iz Parka. Vrijeme posjeta određuju poplave.

Bijela roda u Čigoču

Nakon Čigoča, posjetitelji odlaze u retenciju Lonjskog polja u selu Mužilovčica do kojeg se za 10 minuta stiže autobusom, a zatim se kratkom šetnjom odlazi u polje. U polju stručni vodič upoznaje posjetitelje s bogatstvom flore i faune Parka, a omogućeno im je i promatranje pašnjaka s krdima konja, goveda i svinja.

Dužina trajanja aktivnosti: 2 – 2.5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od 1. travnja do 10. kolovoza

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Terenska obuća/gumene čizme u slučaju lošeg vremena, zaštita od komaraca, zaštita od sunca.

Napomene: Prilagođeni radni listići za vrtić, djecu do 12 godina, te djecu do 18 godina.

Krapje, selo graditeljske baštine

Program uključuje gledanje kratkog promidžbenog filma o Parku prirode Lonjsko polje, upoznavanje sela Krapje i drvene posavske arhitekture uz pomoć vodiča te vožnju brodom (skelom) u trajanju od 30 minuta.

Dužina trajanja aktivnosti: 1.5 – 2 h

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Terenska obuća/gumene čizme u slučaju lošeg vremena, zaštita od komaraca, zaštita od sunca.

Napomene: Radni listići

Posavski konj

U prisustvu vodiča/edukatora ide se u retenciju Lonjskog polja kod Mužilovčice ili u Repušničko polje gdje su na ispaši mnogobrojna krda posavskog konja. Posavski konj predstavlja izvornu hrvatsku pasminu konja.

Zbog posebnih fizioloških osobina, ovaj je konj gotovo čitave godine prepušten prirodi te se uspješno odupire uvjetima močvarnih staništa i vremenskim neprilikama. Surovi uvjeti staništa učinili su ga skromnim, otpornim i izdržljivim, a istovremeno utjecali i na njegov karakter koji je poslušan, privržen i druželjubiv.

Dužina trajanja aktivnosti: 2 – 2.5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od početka travnja do kraja listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Terenska obuća/gumene čizme u slučaju lošeg vremena, zaštita od komaraca, zaštita od sunca.

Napomene: Radni listići

Vodozemci

Dolazak u infocentar, te odlazak u močvarna staništa Lonjskog polja u prisustvu vodiča/edukatora.U Hrvatskoj živi 20 vrsta vodozemaca, a od toga čak 16 vrsta možemo naći u Parku prirode Lonjsko polje.

Vodozemci, kako im i ime govori, za svoj razvoj nužno trebaju vodu, i stoga je za njih ovaj Park prirode pravi raj. Izobilje lokava, manje i veće močvare, stari rukavci rijeke Save i brojni kanali omogućuju opstanak mnogim vrstama vodozemaca. Korisnici ovog programa upoznaju se sa životnim ciklusom, prehranom, glasanjem te ugroženošću ove životinjske vrste. Posebno zadovoljstvo predstavlja promatranje vodozemaca, te rješavanje nekoliko praktičnih zadataka.

Dužina trajanja aktivnosti: 3 h

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Preporučena oprema: Terenska obuća/gumene čizme u slučaju lošeg vremena, zaštita od komaraca, zaštita od sunca.

Napomene: Radni listići

Žličarka – ptica sa žlicom

Program obuhvaća obilazak ornitološkog rezervata Krapje Đol, promatranje ptica i podolskog goveda s povijesnog starograničarskog čardaka uz pomoć stručnog vodiča te vožnju brodom (skelom) u trajanju od 30 minuta.

Dužina trajanja aktivnosti: 2 – 2.5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od početka travnja do kraja kolovoza

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Terenska obuća/gumene čizme u slučaju lošeg vremena, zaštita od komaraca, zaštita od sunca.

Napomene: Radni listići

Nizinske poplavne šume

Glavna tema ovog programa je upoznavanje s fenomenom poplavnih šuma u Parku prirode Lonjsko polje, s posebnim naglaskom na osnovne vrste drveća: hrast lužnjak, poljski jasen, grab, topola i vrba. Program je namijenjen višim razredima osnovnih škola, ekološkim grupama i srednjim školama.

Dužina trajanja aktivnosti: 3 – 3.5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od ožujka do rujna

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Terenska obuća/gumene čizme u slučaju lošeg vremena, zaštita od komaraca, zaštita od sunca.

Kosac – ptica vlažnih livada

Program je namijenjen višim razredima osnovnih škola, ekološkim grupama i srednjim školama. Nakon uvodnog predavanja u infocentru Parka prirode, u društvu vodiča/edukatora kreće se na terensku nastavu koja se provodi na travnjacima Lonjskog polja u blizini sela Repušnica gdje su prirodna staništa kosca.

Tu se uz popunjavanje radnih listića obrađuju različite teme (kako prepoznati najčešće biljne i životinjske vrste u Lonjskom polju, invazivne biljne vrste, tradicijsko stočarstvo, kako kositi da se spasi ptica kosac i dr.).

Dužina trajanja aktivnosti: 3 – 3.5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od sredine travnja do sredine rujna

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Terenska obuća/gumene čizme u slučaju lošeg vremena, zaštita od komaraca, zaštita od sunca.

Napomene: Radni listići

Rijeka Sava

Dužina trajanja aktivnosti: 2 – 2.5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od 1. ožujka do 30. listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Terenska obuća/gumene čizme u slučaju lošeg vremena, zaštita od komaraca, zaštita od sunca.

Napomene: Može se kombinirati s ostalim edukativnim programima. Radni listići.

Pročitaj više

Ugostiteljstvo i smještaj

Privatni iznajmljivači nude smještaj i gastronomiju lokalnih namirnica. Neki imaju i prodaju domaćih ekoloških proizvoda, mogućnost najma bicikla i opreme potrebne za promatranje ptica.

Turističko seosko domaćinstvo - Tradicije Čigoč

Objekt nudi smještaj, domaću kuhinju, kampiranje, mogućnost iznajmljivanja bicikala i čamaca.

Važne informacije:

Broj soba: 3
Broj kreveta: 6

Kontakt:

vl. Ružica i Marko Barić
Čigoč 7a, 44 213 Kratečko
Tel.: 00385 (0)44 715 124
Web: www.tradicije-cigoc.hr
E-mail: [email protected]

Turističko seosko gospodarstvo - Etno selo Stara Lonja

Objekt nudi smještaj, domaću kuhinju, rekreativne sadržaje, te mogućnost iznajmljivanja kanua do 15 osoba.

Važne informacije:

Broj soba/apartmana: 3 sobe i 1 apartman
Broj kreveta: 8

Kontakt:

vl. Igor i Mladen Bojanić
Lonja 50, 44 213 Kratečko
Tel./fax: 00385 (0)44 710 619
Mob.:

00385 (0)91 505 5543
00385 (0)91 525 4540

E-mail: [email protected]
Web: www.etnoselo-staralonja.com

Ugostiteljsko turistički obrt - Kod ribača

Objekt nudi domaću hranu, s naglaskom na riblje specijalitete, te smještaj.

Važne informacije:

Broj soba: 10
Broj kreveta: 23 + 7

Kontakt:

vl. Marijan Jurić
V. Nazora 14, 44 324 Jasenovac
Tel.: 00385 (0)44 672 066
E-mail: [email protected]
Web: www.kod-ribica.com

Ekoetno selo - Strug

Objekt nudi tradicionalna jela (zatvoreni restoran ima 70 sjedećih mjesta, a otvoreni restoran 60 mjesta), te smještaj.

Važne informacije:

Broj soba: 10
Broj kreveta: 20

Kontakt:

vl. Željko Mlinarević
Plesmo 26, 44 325 Krapje
Tel.:

00385 (0)44 611 212
00385 (0)44 611 215

E-mail: [email protected]
Web: www.ekoetno-selo-strug.hr

Kuća za odmor - Palaić

Objekt nudi apartmanski smještaj, mogućnost samostalnog korištenja kuhinje, te razne atrakcije: etnozbirku, sportski ribolov, fotosafari, vožnju čamcem, razne sportske sadržaje.

Važne informacije:

Broj soba: 2

Broj kreveta: 4 + 2 pomoćna

Kontakt:

vl. Ljiljana i Marijan Palaić
Krapje 167, 44 324 Jasenovac
Tel.: 00385 (0)44 540 921
Mob.:

00385 (0)91 566 4921 (Marijan)
00385 (0)92 261 8010
00385 (0)99 404 2099 (Ljiljana)

E-mail: [email protected]
Web: www.sg-palaic.eu

Sobe u domaćinstvu - Iža na trem

Objekt nudi smještaj i mogućnost samostalnog korištenja kuhinje.

Važne informacije:

Broj kreveta: 8 (1/4 apartman, 1/2 apartman, 1/2 soba)

Kontakt:

vl. Snježana i Krunoslav Sever
Čigoč 57, 44 213 Kratečko
Tel.: 00385 (0)44 715 167
Web: www.iza-na-trem.hr
E-mail: [email protected]

Apartman u domaćinstvu - Kuvarna

Objekt nudi smještaj i mogućnost samostalnog korištenja kuhinje.

Važne informacije:

Broj kreveta: 2

Kontakt:

vl. Ivan Sever
Čigoč 62, 44 213 Kratečko
Tel.: 00385 (0)44 715 296

Ekoetno turizam - Antolić

Objekt nudi smještaj i mogućnost samostalnog korištenja kuhinje, iznajmljivanje bicikala, mogućnost promatranja ptica i sportskog ribolova.

Važne informacije:

Broj kreveta: 4 + 2 pomoćna, 2 apartmana

Kontakt:

vl. Ankica Antolić
Drenov Bok 19, 44 325 Krapje
Tel.: 00385 (0)1 386 1072
Fax: 00385 (0)1 386 1072
Mob.:

00385 (0)91 894 8588
00385 (0)98 968 8810

E-mail: [email protected]

OPG, turističko seosko domaćinstvo - Zvonimir

Broj kreveta: 5, apartman

Kontakt:

vl. Sonja Crnjak
Drenov Bok 74, 44 325 Krapje
Tel.:

00385 (0)44 611 016
00385 (0)44 640 037

Mob.: 00385 (0)91 788 5892

OPG Ekoturizam - Veselić

Objekt nudi smještaj, tradicionalna jela, degustaciju i prodaju domaćih ekoloških proizvoda.

Važne informacije:

Broj soba: 2
Broj kreveta: 6

Kontakt:

vl. Ivan Veselić
Mužilovčica 8, 44 213 Kratečko
Tel.: 00385 (0)44 776 228 Mob.: 00385 (0)91 600 5439
E-mail: [email protected]

Apartmani - Bojko

Broj kreveta: 5, apartman

Kontakt:

vl. Damir Bojko
Puska 165, 44 325 Krapje
Tel.: 00385 (0)44 601 302
Mob.: 00385 (0)95 556 4347
E-mail: [email protected]
Web: www.apartmanibojko.com

Pansion - Kod Nade

Objekt nudi smještaj i domaću hranu.

Važne informacije:

Broj kreveta: 14

Kontakt:

Mišićka 10, Potok, 44 317 Popovača
Tel.: 00385 (0)44 652 288
Fax: 00385 (0)44 652 176
E-mail: [email protected]

Hotel - Panonija

Broj kreveta: 143

Kontakt:

I. Kukuljevića Sakcinskog 21, 44 000 Sisak
Tel.: 00385 (0 44 515 600
Fax: 00385 (0)44 548 792
E-mail: [email protected]
Web: www.hotel-panonija.hr

Hotel - Kutina

Broj kreveta: 110

Kontakt:

Dubrovačka ulica bb, 44 320 Kutina
Tel.: 00385 (0)44 692 400
Fax: 00385 (0)44 682 729
E-mail: [email protected]
Web: www.hotel-kutina.hr

Pročitaj više

Jahanje

Konjičkom stazom Na sedlu kroz močvaru posjetiteljima se nudi posebniji doživljaj Lonjskog polja jašući ili u kombinaciji s vožnjom u kočiji uz povoljne hidrološke uvjete. Aktivnost je atraktivna zbog prolaska kroz bogate šume.

Konjička staza Na sedlu kroz močvaru

Ruta počinje u prijemnom centru u Repušnici, vodi do Vrbaka i završava na izletištu Čeperlin. Prvi dio staze je tvrdi šumski put koji vodi uz poplavne pašnjake, a drugi dio je zemljani put koji vodi kroz šumu poljskog jasena.

Obilazak konjima traje otprilike 5 sati (uključujući povratak). Stazu je moguće koristiti i za kočije ukoliko su hidrološke prilike povoljne.

Pročitaj više

Spomen-područje Jasenovac/Memorijalni muzej

Koncentracijski logor Jasenovac bio je sustavno izgrađen logorski kompleks, u funkciji od 1941. do 1945. godine. Radi očuvanja trajne uspomene na žrtve fašističkog terora u koncentracijskim logorima Jasenovac i Stara Gradiška, područje bivšeg koncentracijskog logora proglašeno je 1. srpnja 1968. godine Spomen-područjem Jasenovac. Spomen-područjem dominira spomenik – veliki kameni cvijet autora Bogdana Bogdanovića.

Osim toga, ovdje možete posjetiti Memorijalni muzej u čijem se fundusu čuvaju zbirke predmeta koji su pripadali logorašima ili su se upotrebljavali u logoru, te originalni dokumenti, fotografije i sjećanja. Novootvoreni obrazovni centar Spomen-područja Jasenovac namijenjen je edukaciji mladih.

Napomene:

Memorijalni muzej za posjetitelje je otvoren svakim radnim danom od 7,00 do 17,00 sati, a vikendom od 10,00 do 16,00 sati.

Pročitaj više

Etnološka zbirka obitelji Sučić (Čigoč br. 34)

Zbirka je nastala čuvanjem obiteljskih tradicijskih predmeta, a nadopunjavana je otkupima i darovnicama. Danas sadrži oko 400 različitih predmeta, povezanih s narodnim životom i načinom gospodarenja stanovništva ovog dijela Posavine s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

U zbirci se nalaze različiti starinski oblici keramičkih i drvenih posuda, alati za obradu drveta, oruđa za obradu zemlje, pomagala za transport, ribolovne alatke i dr. Nadasve su vrijedni oblici tekstilnog rukotvorstva, kao što su nošnje, posteljno rublje i ručnici ukrašeni bogatim posavskim vezom. Posjetiteljima se pruža mogućnost kupovine izvezenih rukotvorina jer je tkalački stan još u funkciji.

Zbirka, čiji su vlasnici Jagoda i Zlatko Sučić, upisana je na Listu kulturne baštine Republike Hrvatske.

Pročitaj više

Etnološka zbirka obitelji Ravlić (Mužilovčica br. 72)

Zbirka se ističe po očuvanosti etnografskih predmeta kućnog inventara, nošnji, alata i niza drugih proizvoda narodnoga rukotvorstva Posavine, a posebnu cjelinu čini zbirka zvona. Uz kuću su smještene gospodarske zgrade: svinjac, kokošinjac, štala sa sjenikom, bunar i kuharna. Zgrade su sagrađene od hrastovine, slikovito oblikovane i ukrašene na pročelju. Okućnica se nastavlja u voćnjak, s autohtonim vrstama jabuka, krušaka, šljiva i oraha, u kojem je i igraonica za djecu. Sastavni dio je i povrtnjak u kojemu se povrće proizvodi biološkim uzgojem, od vlastitog sjemena i prirodnom gnojidbom.

Posjetiteljima se pruža mogućnost kušanja tradicionalnih jela i pića, kao i vožnja čamcem po rukavcu Save u Mužilovčici.

Zbirka i okućnica, čiji su vlasnici Zlata i Jakša Ravlić, upisana je na Listu kulturne baštine Republike Hrvatske.

Pročitaj više

Etnološka zbirka obitelji Palaić (Krapje br. 48)

U selu graditeljske baštine Krapju nalazi se bogata etnografska zbirka u kući i okućnici obitelji Palaić. Zbirku čini preko 170 predmeta koji su uglavnom od tekstila, drva i keramike. Etnografski predmeti proizvod su narodnih rukotvorina samoukih proizvođača ili starih obrta i zanata. Tipični su za pučanstvo Lonjskog polja i njihov način života iz razdoblja 19. i prve polovice 20. stoljeća.

U etnografskoj zbirci ističu se arhaični oblici pokućstva, narodne nošnje, pribor i pomagala za izradu tekstila na tkalačkom stanu. Svaki od predmeta ima etnografsku i edukativnu vrijednost, a kao cjelina čine fundus koji prezentira način života, odijevanja, privređivanja, znanja i umijeća tipične obitelji naselja Krapje. Najveći broj predmeta smješten je u drvenoj kući katnici koja se ističe izvornim oblikom tradicijske posavske arhitekture.

Pročitaj više

Informativni i edukativni centar Čigoč

Informativni centar smješten je u obnovljenoj drvenoj posavskoj kući, gdje vas očekuje vodič/edukator koji vam može dati niz informacija o Čigoču, kao i o Parku prirode Lonjsko polje. U prizemlju je uređena mala tradicionalna stolarska radionica, suvenirnica i sanitarni čvor.

Osim suvenira, posjetitelji mogu kupiti turističku kartu, publikacije i različite tiskovine o Parku, stručnu literaturu, digitalne zapise, razglednice, Vodič za učitelje, majice i sl.

Pod kolnicom i u dvorištu, za najavljene skupine posjetitelja izvodi se edukativni program „Bijela roda u Čigoču“.

Napomene:

Centar se nalazi na adresi Čigoč br. 26. Informacije se mogu dobiti na tel./fax 00385 (0)44 715 115.

Kontakt-osoba je Davor Anzil, mob. 00385 (0)98 222 085.

Informativni centar otvoren je u periodu od ožujka do listopada, od 9,00 do 16,00 sati.

Pročitaj više

Prijemni i edukativni centar Krapje

Prijemni centar smješten je u dvorištu obnovljene posavske drvene prizemnice, a otvoren je od 1. travnja do 31. listopada. U prijemnom centru u kojem dominira multimedijalna dvorana, ljubazni turistički vodič/edukator Parka prirode može vam dati niz informacija o selu Krapje, kao i o Parku prirode Lonjsko polje. U sklopu centra nalaze se mali galerijski prostor, suvenirnica te razni interpretacijski sadržaji, kao i edukativne igrice za najmlađe.

Osim suvenira, posjetitelji mogu kupiti turističku kartu, publikacije i različite tiskovine o Parku, stručnu literaturu, digitalne zapise, razglednice, Vodič za učitelje, majice i dr.

Dvorište je uređeno za igru i odmor, a za najavljene skupine posjetitelja izvodi se edukativni program „Krapje – selo graditeljske baštine“.

Napomene:

Centar se nalazi na adresi Krapje br. 18. Informacije se mogu dobiti na broj telefona 00385 (0)44 672 080.

Centar je otvoren tijekom cijele godine od 9,00 do 16,00 sati.

Pročitaj više

Selo Čigoč

Najpoznatije selo u Parku prirode Lonjsko polje smješteno je uz meandar koji je Sava odavno napustila i našla kraći put ostavivši za sobom mrtvaju (rukavac) Tišina. Zemljovid Hrvatske iz 1673. godine upućuje na to da je nekadašnji Čigoč (Tsigots) bio smješten na marofu u Lonjskom polju, kilometar od sadašnje lokacije. Zbog čestih poplava drvene su kuće nekoć bile na stupovima, a krovište je bilo pokriveno trskom ili drvenim daščicama. Prostrane livade i pašnjaci već stoljećima seljanima pružaju mogućnost uzgoja izvornih pasmina domaćih životinja, kao što su posavski konj i turopoljska svinja, a vodene površine oko Čigoča oduvijek su obilovale ribom. Zbog izuzetno velikog broja gnijezda bijelih roda (Ciconia ciconia), selo Čigoč je 1994. godine zaklada za zaštitu prirode EURONATUR proglasila prvim europskim selom roda. Tim povodom svake godine (zadnje subote u lipnju), Park prirode Lonjsko polje zajedno s mještanima organizira izuzetno posjećenu tradicionalnu pučku manifestaciju Dan europskog sela roda Čigoč.

U Čigoču je ostvarena istinska simbioza čovjeka i prirode, stoga ne čudi da je Europsko udruženje za cvijeće i krajobraz (AEFP) 2003. godine zbog iznimno autentičnog kulturnog krajolika dodijelilo Čigoču brončanu plaketu Entente florale.

Pročitaj više

Selo Mužilovčica

Mužilovčica je tipično posavsko selo, izgrađeno uz nekadašnji tok rijeke Save, danas prekrasne mrtvaje u čijim se zelenim vodama ocrtavaju stoljetne drvene kuće. Selo je nastalo tijekom Vojne krajine u 18. stoljeću nakon izgona Turaka iz ovih krajeva. Mužilovčica je u velikoj mjeri sačuvala izvorni seoski ambijent i tradicijsku drvenu arhitekturu, te je s aspekta zaštite spomenika od Uprave za zaštitu kulturne baštine uvrštena u 01 kategoriju.

Zbog mnogobrojnih lastavica i piljaka često je nazivaju i selom lastavica. Većina stanovnika bavi se tradicijskim načinom stočarenja. Mužilovčica predstavlja i selo s jednim od najljepših ulaza u Lonjsko polje gdje se posjetiteljima nudi zadivljujuće bogatstvo rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. Poseban doživljaj predstavlja večernji ritual povratka stada muznih krava s pašnjaka. Mužilovčica danas predstavlja živi primjer prilagodbe i snalaženja čovjeka u teškim uvjetima poplavnog područja koje je u Europi gotovo nestalo.

Pročitaj više

Selo Lonja

Prvi pisani dokumenti o selu govore da je na ovom mjestu 1538. godine plemić Petar III. Keglević sagradio drvenu utvrdu Ustilonja kao predstražu kaštelu u Sisku, no Turci su je uskoro osvojili i razorili. U Lonji je 1839. godine rođen je poznati hrvatski svećenik i pisac Blaž Modrošić Lonjanac. Današnja zidana župna crkva sv. Duha sagrađena je 1879. godine.

Ovamo dopire rijeka Lonja, ali se zapleće u nepregledne močvarne prostore i ne može se direktno uliti u Savu. Gotovo nigdje drugdje kao ovdje ne možete uživati u krajoliku koji je još do kraja 19. stoljeća bio tipičan za mnoge krajeve srednje Europe. Taj su krajolik stvorile vrijedne ruke posavskog seljaka, tradicionalno stočarenje i poplave. Ovdje se stanovništvo od davnina bavilo poljodjelstvom, stočarenjem i ribarenjem.

Pročitaj više

Selo Krapje

Krapje je smješteno uz lijevu obalu Save, a pretpostavlja se da je naselje osnovano nakon povlačenja Turaka iz ovog područja potkraj 17. stoljeća, kada se ovdje naseljava hrvatsko stanovništvo iz križevačkog i sisačkog kraja. Njegovo se ime izvodi od riječi krap kako su ljudi ovdje nazivali vrstu riječnog šarana koji se mrijestio u Savi i njezinim rukavcima. Župa sela Krapje osnovana je 1789. godine, a današnja župna crkva sv. Antuna Padovanskog sagrađena je 1831. godine u klasicističkom stilu. Najveći procvat selo doživljava u drugoj polovici 19. stoljeća o čemu svjedoče i demografski podaci. Primjer Krapja pokazuje kako je prirodno patinirano drvo postalo osnovnim elementom prepoznatljivosti posavskog kulturnog krajolika koje daje naselju karakterističan kolorit.

Zbog iznimno vrijedne jezgre starih drvenih kuća Krapje je 1990. godine upisano u Registar spomenika kulture, a 1995. godine, prigodom obilježavanja Dana europske baštine, proglašeno je selom graditeljske baštine. U Krapju se svake godine polovicom rujna uspješno nastavlja tradicija održavanjem manifestacije povodom Dana europske baštine. Primjer obnove Krapja pokazuje kako se posavska sela mogu sačuvati od propadanja i te im se može udahnuti novi život.

Pročitaj više

Kapelica sv. Fabijana i Sebastijana

Kapelica sv. Fabijana i Sebastijana vjerska je, kulturna i duhovna okosnica sela Donje Gračenice. Simbol je stvaralačkog duha brojnih neznanih tesara, dalekih, a ipak bliskih generacija, koji su usred nepregledne hrastove šume od drveta sagradili kapelu, koja je postala srcem sela. Podignuta je 1718. godine. Ona predstavlja rijedak primjer očuvanog drvenog sakralnog graditeljstva Moslavine, te je 1964. godine proglašena spomenikom kulture i stavljena pod zaštitu Konzervatorskog zavoda u Zagrebu. Budući da je bila u lošem stanju, idućih je godina po uputama Konzervatorskog zavoda temeljito obnovljena. Tom prilikom nabavljen je i kip Majke Božje Lurdske.

Kapelica je izgrađena od drva i pokrivena je šindrom. Ima vrijedan barokni oltar sa slikom mučeništva sv. Sebastijana. Uz kapelu je sto godina kasnije izgrađena sakristija s inventarom. U kapelici se nalazi vrijedna slika koja prikazuje Isusa u Betlehemskom vrtu. U stvaranju priče o kapeli sv. Fabijana i Sebastijana zanimljivo je i kazivanje puka, tj. usmene predaje koja navodi: „U Donjoj Gračenici u čast prestanka kuge već je 1718. godine izgrađena kapelica u čast sv. Fabijana i Sebastijana, koji su bili zaštitnici od kuge. Prema kazivanju, kuga je mimoišla samu Donju Gračenicu, iako je harala susjednim selima u njenom okruženju.“

Pročitaj više

Osekovo – rimski kompleks Ciglenice

O području današnje Moslavine gotovo i nema podataka u antičkim izvorima, ali se pretpostavlja da je ono do početka 2. st. n. e. već bilo uklopljeno u rimski državni sustav. Nakon podčinjavanja panonskih plemena – Ilira, izgrađen je sustav cesta uz koje su podizani vojni logori, gospodarsko-ladanjski kompleksi (villae rusticae), te ruralna i urbana naselja. Ovaj se lokalitet u blizini sela Osekovo prostire na više od tri hektara. Nadzemni ostaci arhitekture ne postoje – zadnji su uklonjeni prilikom pretvaranja šireg prostora u obradivu parcelu i nakon svakog oranja na površini se pojavljuju ulomci kamena iz temelja, građevinske opeke, krovni pokrov, te željezni predmeti: klinovi, čavli, ključevi...

Osobito je brojna i raznolika (po oblicima, boji i kvaliteti izrade) keramika – od obične, grube kuhinjske izrađivane u domaćim radionicama do lijepih primjeraka luksuzne signirane keramike (terra sigillata), koja je na naše prostore dospjela kao uvozna roba. Nerijetki su i ulomci staklenih posudica, a od uporabnih predmeta ističu se izuzetni primjerci nakita: prstenja, naušnica, ukosnica, kao i fibula (koje su imale uporabnu i dekorativnu funkciju). U narodnoj je tradiciji to mjesto poznato kao „stara ciglana“, ali je uz njega vezana i legenda o srednjovjekovnoj crkvi porušenoj od Turaka, s koje je građevinski materijal prenesen tzv. živim lancem – iz ruke u ruku – pri gradnji sadašnje župne crkve svete Ane u Osekovu.

Pročitaj više

Kutina – crkva sv. Marije Snježne

Nakon rušenja turske vlasti u Moslavini 1687. godine, započinje ponovno postupno naseljavanje hrvatskog stanovništva. Godine 1729. započela je gradnja današnje crkve, a radovi na gradnji crkvene lađe potrajali su 20 godina. Glavni je oltar arhitekturalnog tipa s vrlo bogatim ornamentima i brojnim skulpturama. Po stilsko-tipološkoj analizi mogao bi se pripisati kiparu Josipu Weinachtu. Kao i većina oltara i kipova u ovom dijelu Hrvatske, građen je u drvetu, a poslije marmoriziran.

U crkvi sv. Marije Snježne nalaze se još dva vrijedna bočna oltara: sv. Petra i Žalosnoga Krista, a tu su i dvije stilski autohtone barokne ispovjedaonice iz 1761. godine. Propovjedaonica je vrhunsko djelo Franje Antona Strauba. Naručitelj i donator ove propovjedaonice nije do sada poznat, no pretpostavlja se da su u to vrijeme naručitelji mogli biti grofovi Erdödy. Propovjedaonica je postavljena oko 1761. godine, a tek je 1765. obojana i pozlaćena. Smatra se jednom od najljepših propovjedaonica iz tog vremena na sjeverozapadu Hrvatske. Vrlo je bogata skulpturama, reljefima i ornamentima. Građena je harmonično i proporcionalno.

Pročitaj više

Kutina – Muzej Moslavine, stara kurija obitelji Erdödy

Ovaj bivši ladanjski dvorac grofova Erdödy i Steiner sagrađen je sredinom 18. stoljeća i među najstarijim je objektima u Kutini. To je barokna pravokutna kurija, s malim trijemom iznad ulaza na istočnom pročelju. U dvorcu je danas sjedište Muzeja Moslavine. Muzej Moslavine je kompleksna muzejska ustanova koja se bavi prikupljanjem, obradom, prezentacijom i publiciranjem arheološkog, kulturno-povijesnog i etnografskog blaga na području Moslavine, hrvatske Posavine i dijela zapadne Slavonije.

U izložbenim prostorima Muzeja danas pozornost plijene arheološki nalazi raznovrsnih uporabnih predmeta iz triju vremenskih razdoblja: prapovijesti, antike i razvijenog srednjeg vijeka. Najstarije predmete pronađene u ovim prostorima možemo datirati u 5. tisućljeće prije Krista. Karte, fotografije i originalni predmeti predstavljeni u kulturno-povijesnom odjelu govore nam o gospodarskom, političkom, kulturnom i vjerskom životu Moslavčana i Kutinčana tijekom 19. i 20. stoljeća. Etnografska zbirka s građom iz istog perioda govori nam o bogatoj materijalnoj i duhovnoj ostavštini, tradicijskoj arhitekturi, osobito tekstilnom rukotvorstvu, gospodarskim prilikama, alatima i drugim pomagalima potrebnima kod obrednih radnji i blagovanja.

Napomene:

Otvoreno za posjetitelje od utorka do petka, od 8,00 do 13,00 sati.

Pročitaj više

Stari grad Sisak

Današnji grad Sisak, odnosno Segestica iz predrimskog razdoblja, te Siscia iz vremena Rimskog Carstva, bio je trgovačko i poljoprivredno središte sve do 16. st. i razdoblja bitaka s osvajačkim osmanlijskim snagama. Tada je Sisak postao najvažnija obrambena točka sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Nakon brojnih pokušaja prodora, opsjeda i razaranja, osmanlijske snage zaustavljene su u Sisku kod Starog grada, čime je onemogućen njihov prodor prema ostalim dijelovima Hrvatske, ali i srednje i zapadne Europe. Legendarna Sisačka bitka odigrala se 22. lipnja 1593. godine oko sisačke utvrde na ušću Kupe u Savu, danas poznate pod nazivom Stari grad. Stari grad je primjer renesansne utvrde koja je izgrađena 1544. godine.

Turci su 14. lipnja 1593. godine opkolili utvrdu s otprilike 12 000 ratnika, a predvodio ih je Hasan-paša Predojević. Međutim, oko 5500 Hrvata predvođenih banom Tomom Bakačom Erdödyjem nakon osam dana borbe uspjelo je pobijediti znatno brojnijeg neprijatelja. Utvrda danas svojom cjelovitošću i očuvanošću, te muzeološkim postavom pomaže u traganju za povijesnom slikom i korijenima svog nastanka i povijesnog značenja.

Napomene:

Utvrda je otvorena za posjetitelje od 15. svibnja do 1. listopada, od utorka do petka, od 12,00 do 18,00 sati, dok je vikendom utvrda otvorena od 12,00 do 20,00 sati.

Pročitaj više

Naziv JU

Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje

Adresa JU

Krapje 16, 44324 Jasenovac

Ravnatelj

Domagoj Šejatović

Kontakt-osoba za upite posjetitelja

Tel.: 00385 (0)44 672 080

00385 (0)44 611 190

Fax: 00385 (0)44 606 449

E-mail: [email protected]

Upute za dolazak

Javni prijevoz

Vlak

Samo ulaz u park Repušnica.

Osobni automobil

Čigoč

Ako dolazite autocestom iz smjera Zagreba ili Slavonskog Broda, trebate izaći s autoceste na izlazu Popovača – cestom desno kroz naselje Potok i Stružec prema Sisku – na raskršću, na kojem je grad Sisak označen ravno, nemojte ulaziti u grad, nego skrenite lijevo, prema industrijskoj zoni – na sljedećem raskršću skrenite prema selu Lonja – lijevom obalom Save kroz sela Preloščica, Lukavec i Gušće do Čigoča.

Kad uđete u selo Čigoč, zbog uske ceste i nemogućnosti parkiranja u selu, molimo vas da osobni automobil parkirate iza Društvenoga doma, s lijeve strane ceste. Iza Društvenoga doma nalazi se i javni sanitarni čvor. Zatim se uputite se pješice cestom oko 150 m, do kuće br. 16 na kojoj se nalazi ploča s logotipom Parka prirode Lonjsko polje – to je informativni centar Parka prirode Lonjsko polje.

Krapje

Ako dolazite iz smjera Zagreba ili Slavonskog broda, trebate izaći s autoceste na izlazu br. 10 Novska, a zatim imate dvije mogućnosti:

po izlasku s autoceste skrenite desno u pravcu Jasenovca, u Jasenovcu na raskrižju prije mosta preko rijeke Save uputite se desno u pravcu Drenovog boka i Krapja (pratite smeđu turističku signalizaciju). Odmah na početku sela s desne strane na kućnom broju 16 nalazi se obnovljena drvena posavska kuća – to je informativni centar Parka prirode Lonjsko polje.

po izlasku s autoceste skrenite lijevo, zatim na raskrižju Brestača na kružnom toku skrenite lijevo u pravcu Kutine. Županijskom cestom Ž-3249 vozite se do sela Nova Subocka kada na raskrižju treba skrenuti lijevo te kroz sela Stara Subocka i Plesmo dolazite u Krapje. Ulaskom u Krapje na raskrižju skrenite lijevo, nakon 1 km na kraju sela s lijeve strane na kućnom broju 16 nalazi se obnovljena drvena posavska kuća – to je informativni centar Parka prirode Lonjsko polje.

NAPOMENA

Ako dolazite povišenim autobusom ili autobusom na kat, on ne može proći ispod nadvožnjaka na izlazu iz Jasenovca prema Drenovom Boku (maksimalna dopuštena visina vozila je 3,5 m), zbog toga nakon izlaska s autoceste treba skrenuti lijevo do kružnog toka, a zatim ponovno lijevo smjerom Nova Subocka – Stara Subocka – Plesmo te u selu Krapje skrenuti lijevo i voziti se oko 1 km do kuće br. 16.

Ulazi u park

Krapje 18, 44324 Jasenovac

Postoji mogućnost parkinga (15mjesta).

Čigoč 26, 44203 Gušće

Postoji mogućnost parkinga (20 mjesta).

Fumićeva bb, Repušnica, 44 320 Kutina (otvorenje početkom 2016. godine)

Postoji mogućnost parkinga (20 mjesta).

Mjesta za prodaju karata

Krapje 18, 44324 Jasenovac

Čigoč 26, 44203 Gušće

Službene stranice parka posjetite na http://www.pp-lonjsko-polje.hr

Park prirode Lonjsko polje

Priča o parku

Parkovna iskaznica - informacije o parku

Prirodna baština

Nizinske poplavne šume

Poplavni travnjaci

Životinjski svijet

Prilagodba poplavama

Kulturno-povijesna baština

Tradicijsko graditeljstvo

Kulturni krajobraz

Legenda o hajducima

Aktivnosti

Biciklizam

Nacionalna ruta Sava (Posavska ruta)

Ruta SMŽ 1

Ruta SMŽ 2

Lokalna ruta PPLP 1

Lokalna ruta PPLP 2

Lokalna ruta PPLP 3

Lokalna ruta PPLP 4

Biciklistička ruta Močvarni put

Biciklistička ruta Biciklom do Lonje

Planinarenje/hodanje

Staza graničara

Tenina staza

Staza Posavaca

Koščeva staza

Vožnja brodom ili čamcem

Edukativno-turistička skela VODOMAR

Izlet u Lonjsko polje turističkim brodom Juran i Sofija

Prelazak rijeke Save tradicijskom skelom

Kanuing u Lonjskom polju

Kanuing u Lonjskom polju

Vožnja turističkim brodom Katarina

Ruta za čamce (stalna) Čamcem po Lonji

Ruta za čamce (poplavna) Čamcem po Lonji

Promatranje životinja

Ornitološki rezervat Krapje Đol

Ornitološki rezervat Rakita

Ornitološki rezervat Rakita

Poučne staze

Staza Posavaca

Staza graničara

Tenina staza

Koščeva staza

Škole u prirodi

Edukativni program Bijela roda u Čigoču

Edukativni program Krapje – selo graditeljske baštine

Edukativni program Posavski konj

Edukativni program Vodozemci u Lonjskom polju

Edukativni program Žličarka – ptica sa žlicom

Edukativni program Ptica kosac – neumorni livadni pjevač

Edukativni program Nizinske poplavne šume u Lonjskom polju

Edukativni program Rijeka Sava

Posebni programi

Vođene ture

Bijela roda u Čigoču

Krapje, selo graditeljske baštine

Posavski konj

Vodozemci

Žličarka – ptica sa žlicom

Nizinske poplavne šume

Kosac – ptica vlažnih livada

Rijeka Sava

Ugostiteljstvo i smještaj

Turističko seosko domaćinstvo - Tradicije Čigoč

Turističko seosko gospodarstvo - Etno selo Stara Lonja

Ugostiteljsko turistički obrt - Kod ribača

Ekoetno selo - Strug

Kuća za odmor - Palaić

Sobe u domaćinstvu - Iža na trem

Apartman u domaćinstvu - Kuvarna

Ekoetno turizam - Antolić

OPG, turističko seosko domaćinstvo - Zvonimir

OPG Ekoturizam - Veselić

Apartmani - Bojko

Pansion - Kod Nade

Hotel - Panonija

Hotel - Kutina

VaÅ¡ internet preglednik ne podrÅ¾ava kolaÄiÄ‡e (eng. cookies).

Molimo omoguÄ‡ite spremanje kolaÄiÄ‡a (eng. cookie) kako biste mogli koristiti internet stranice u punoj funkcionalnosti.