Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

6°

Danas

min:2°

max:2°
Sutra

min:-1°

max:5°
Petak

min:-3°

max:3°
Subota

min:-4°

max:3°

Stanje vremenskih uvjeta od 14:00 CET (21.12.2024.)

Podaci preuzeti sa DHMZ

Priča o parku

Gorsko-planinski masiv Žumberačkog i Samoborskog gorja jedan je od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj. Život ovdje nikad nije bio lagan. Jedini način bilo je živjeti u skladu sa zakonima prirode. Kroz tisućljeća prisutnosti ljudi su ovdje uspjeli očuvati tu ravnotežu – vizure tradicionalnih sela, pašnjaka i polja još uvijek skladno nadopunjuju nepregledna šumska prostranstva. Upravo taj mozaik očuvanog tradicionalnog krajobraza uz veliko bogatstvo flore i faune, geološke osobitosti te vrijedne arheološke nalaze ono je što danas privlači izletnike, planinare i zaljubljenike u prirodu.

Prve obronke Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje „čuvaju“ zidine samoborskog i okićkog Starog grada, a na zapadu obližnji ozaljski Stari grad. Na sjeveru mu doseg određuje državna granica sa Slovenijom, a na jugu kontakt gorskog područja s niskim Pokupljem.

U prostoru se prožimaju dinarska, alpska i panonska obilježja. Krški su oblici dinarsko „lice“ Parka, alpski su strmi i oštri planinski grebeni, a panonski izgled daju mu valovita pobrđa. Najviši se planinski greben nalazi uz sjevernu granicu Parka. Zbog teže pristupačnosti tu je bilo i najmanje ljudskog utjecaja pa je ovaj dio Parka tako ostao najbliži svom izvornom obliku.

Središnji se dio Parka stepeničasto spušta prema jugu. Izmenjuju se u tom dijelu brežuljci, zaravnjena polja i usječene doline vodotoka, kao što su kanjon Kupčine i Slapnice. Ovdje nalazimo najveći broj seoskih zbijenih naselja koja su jednoliko raspoređena po cijelom prostoru. Tradicionalni način života i korištenje prostora stvorili su kroz vrijeme poseban krajolik prepoznatljiv po isprepletenosti sela i zaseoka s oranicama, livadama, pašnjacima i šumama.

Samoborsko gorje čini istočni dio Parka i svojim krajolikom iskače iz cjeline strmim i duboko usječenim dolinama. Ovdje teku potoci bogati vodom. Plešivički kraj gušće je naseljen i s mnogo vinograda. Vivodinski je kraj blago valovit brdski krajolik s brojnim vinogradima i otvorenim vizurama. Zapadni dio Parka najslabije je naseljen i u njemu dominiraju šume.

Mozaični krajobraz u kojemu vizure livada, voćnjaka, polja i tradicijskih sela skladno nadopunjuju nepregledna šumska prostranstva nisu samo vizualne vrijednosti, nego i biološke. Otimajući od šume prostor za sela, pašnjake i livade, čovjek je osigurao prostor raznim nešumskim staništima, što je uvelike pridonijelo današnjem bogatstvu biljnih i životinjskih vrsta.

U tom su smislu osobito važne travnjačke površine gdje se na metru četvornom može pronaći i do četrdeset biljnih vrsta. Značajan lokalitet je vlažno stanište uz potok Jarak – cret s čak 74 biljne vrste među kojima vrijedi spomenuti 6 rijetkih vrsta orhideja te biljku mesožderku planinsku tusticu (Pinguicula alpina). Na području cijelog Parka zabilježeno je čak 38 vrsta orhideja. Šumskim prostorom dominiraju bukove šume, dok na toplijim dijelovima obronaka raste i hrast medunac te crni grab. U Parku je zabilježeno čak 377 vrsta gljiva među kojima je i sivosmeđa puževica (Hygrophorus camarophyllus), koju nalazimo na Crvenom popisu gljiva Hrvatske i na popisu globalno ugroženih vrsta.

Mogućnost susreta s velikim zvijerima, medvjedom ili vukom, zanemariva je. No, brojni su mali sisavci, vodozemci, gmazovi i beskralješnjaci. Među brojnim vodozemcima prisutan je i rijetki crni daždevnjak (Salamandra atra). Zabilježeno je 110 ptičjih vrsta, između ostalih i grabljivice kao jastreb kokošar te ptice koje obitavaju uz potoke – vodenkos i gorska pliska.

Krš zahvaća čak 90 posto površine Parka. Susreću se razne krške forme: ponikve, uvale i slijepe doline. Zanimljivo je i podzemlje Parka. Do sada je istraženo oko 140 speleoloških pojava. Prema sadašnjim podacima, najdublja špilja Dolača duboka je 155 metara, a dugačka 1262 metra. Najduža špilja je Provala s topografski snimljenih 1862 metara kanala. Duboke erozijske doline strmih strana, planinski vrhovi i grebeni te doline glavnih vodotoka Bregane, Lipovačke i Rudarske Gradne, Kupčine i Slapnice daju Parku karakterističnu kršku vertikalnu dinamiku prostora.

Dolina potoka Slapnice posebno je atraktivna. Potok je dobio ime po brojnim slapištima i kaskadama niz koje se voda spušta uskom i duboko usječenom dolinom duž deset kilometara. U neposrednoj blizini su i dva slapa. Prvi, Vranjački slap, optočen je sedrom – „živom” stijenom koja i danas nastaje. Nešto uzvodnije nalazi se slap Brisalo – jedan od najviših slapova Parka prirode niz koji se voda obrušava u bistro jezerce. Najviši slap u Parku je Sopotski slap u Sošicama s padom od 40 metara.

Najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske žumberačka je Sveta Gera (1178 m). Šumski proplanak na njezinom vrhu mjesto je nekadašnjih stočnih sajmova, a danas je poznato odredište planinara i hodočasnika. Japetić je, sa svojih 879 metara nadmorske visine, najviši vrh Samoborskog gorja. Za vedrih dana vidik odatle seže od vrhova gorske Hrvatske do Triglava. Alpinisti, ali i zaljubljenici u povijesna zdanja, nerijetko za svoje putničko odredište biraju vrletni Okić, na čijem vrhu nalazimo jedan od najstarijih srednjovjekovnih plemićkih gradova u Hrvatskoj.

U povijesti planinarstva ovaj je prostor zapisan kao mjesto prvog alpinističkog uspona kada se prije stoljeće i pol ilirka Dragojla Jarnević uspela južnom stjenovitom stranom na vrh Okića. Prvi organizirani planinarski uspon također se dogodio ovdje, davne 1875. na Oštrc i Plešivicu. Uz tako dugu tradiciju ne čudi da je Park premrežen s oko 350 kilometara planinarskih staza. Za ljepote krajolika i atraktivne ture nisu prikraćeni ni biciklisti jer ima preko 200 kilometara biciklističkih staza.

Poštovatelji povijesti posjećuju nalaze Arheološkog parka u Budinjaku – ostatke starih utvrđenih gradova kao što su Okić, Tuščak, Lipovac i Stari grad Žumberak, uskočku povijest kraja ili očuvane primjerke tradicionalne seoske arhitekture.

Za razliku od nekih drugih zaštićenih područja koja imaju prostorno jasno definiranu glavnu atrakciju – vidikovac na vrhu planine, špilju ili slap kamo se većina i posjetitelja upućuje, ovdje je glavna atrakcija mozaični krajobraz.

Tek cjelodnevno „krstarenje“ Parkom zaokružuje dojam o njegovoj atraktivnosti – mozaičnom krajobrazu. Dinamične izmjene različitih vizura, kulturno-povijesna baština i osebujan prirodni svijet čine ovaj prostor dovoljno zavodljivim za ponovno vraćanje.

Pročitaj više

Parkovna iskazica - informacije o parku

Prirodna baština

Slikovitost gorja ogleda se u brdskim travnjacima s više od 40 vrsta bilja po četvornom metru. I životinjski je svijet bogat vrstama tako da tu žive medvjed, vuk, 11 vrsta šišmiša, 110 vrsta ptica, kao i brojni endemski špiljski organizmi.

Na gorskom masivu pretežito krške građe nema mnogo lokacija s vodom stajaćicom, ali u Parku je više od 160 lokvi. Razlog je što su ih tijekom prošlih vremena, uglavnom za napajanje stoke, stvarali ljudi. Mudro su se dosjetili dna prirodnih udubljena oblagati glinom te na taj način zadržati kišu.

Biljni svijet

Zbog specifičnog geografskog položaja na kontaktu dinarskog, alpskog i panonskog područja i drugih utjecaja kao što su dominirajuća krška podloga te reljefna i klimatološka raznolikost, bogatstvo biljnoga svijeta Parka izuzetno je veliko. Na području je do sada zabilježeno preko 1000 vrsta i podvrsta. Usporedbe radi, za cijelu Hrvatsku zabilježeno ih je nešto preko 5000. Tako veliki broj vrsta svrstava Park u floristički izuzetno vrijedno područje. Mnoge od tih vrsta su relikti, endemi, rijetke, zakonom strogo zaštićene i zabilježene u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske i na IUCN-ovoj Crvenoj listi.

Zabilježene vrste dolaze s najrazličitijih staništa: travnjaka, šuma, vlažnih i zamočvarenih staništa, šikara, sječina, vriština, stijena i sipina, a prisutna je i korovna i ruderalna flora. Na brdskim travnjacima raste prekrasna i kritično ugrožena crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans) i endem – hrvatski karanfil (Dianthus giganteus ssp. croaticus) s nestvarno lijepim ružičastim cvjetovima. U Parku raste i skoro 40 vrsta orhideja, među kojima i primjerice pčelina kokica (Ophrys apifera) koja, kao i sve vrste ovoga roda, svojim mednim usnama, ali i mirisom oponaša ženku svog kukca oprašivača. U šumama se, pak, susreću neke vrste ograničene rasprostranjenosti kao što su ugrožene i strogo zaštićene hrvatska perunika (Iris croatica) i blagajev likovac (Daphe blagayana). Prijelazna područja između šuma i otvorenih staništa značajna su za vrste osjetljive na ispašu i gaženje, koje su prilagođene uvjetima sjene, kao što su neke globalno osjetljive vrste orhideja i ljiljana. Mirisavi dvolist (Platanthera bifolia), grimizni kaćun (Orchis purpurea) i ljiljan zlatan (Lilium martagon) neki su primjeri takvih vrsta. Posebna je ovdje i planinska tustica (Pinguicula alpina), biljka mesožderka. Raste na cretu koji je također stanište još dvije kritično ugrožene vrste: uskolisne suhoperke (Eriophorum angustifolium) i čaškaste baluške (Tofieldia calyculata).

Za nabrojati sve ostale bojama, oblicima i prilagodbama zanimljive biljke morali bismo ispisati knjige. Ali kao i sve u prirodi, doživjeti ih uživo neusporedivo je s bilo kakvim knjigama i fotografijama. Stoga vas pozivamo, istražujte Park, uživajte u našim ljepoticama i „berite“ ih samo fotoaparatom.

Životinjski svijet

Područje Parka obiluje životinjskim vrstama. Iako ih se ne može često susresti, ovdje obitavaju veliki grabežljivci kao što su medvjed (Ursus arctos) i vuk (Canis lupus). Zabilježeno je 110 vrsta ptica, što čini trećinu ptičjih vrsta zabilježenih u Hrvatskoj.

Uz uobičajene kontinentalne vrste vodozemaca i gmazova na višim nadmorskim visinama zabilježen je i rijedak crni daždevnjak (Salamandra atra) – neobična vrsta vodozemca kojem za razmnožavanje ne treba voda, već rađa žive mlade. Dokaz nezagađenosti gorskih potoka potvrđuje prisustvo pastrva (Salmo trutta) te ugroženog potočnog raka (Austropotamobius torrentium).

Brojni beskralješnjaci u znatnoj mjeri pridonose biološkoj raznolikosti ovoga područja. Pokazatelj složenosti i odnosa u ekosustavu jest i globalno osjetljiva vrsta leptira gorski plavac (Phengaris alcon rebeli). Njegov opstanak usko ovisi o drugim vrstama – biljci križnoj sirištari (Gentiana cruciata) kojom mu se ličinka jedino hrani te mravima iz roda Myrmica jer samo njih može „prevariti“ da mu ličinku prepoznaju i othranjuju kao svoju.

Izuzetno značenje u raznolikosti faune ima dinarski krš koji u više od 144 špilja i jama okuplja razne vrste špiljskih kornjaša, puževa, pauka i rakova od kojih je zasad čak 16 endema. U špiljama su zastupljeni i šišmiši kao naša najugroženija skupina sisavaca.

Travnjaci

Prvi doseljenici u ove krajeve krčili su šume kako bi stvorili prostor za svoja naselja i okolne obradive površine. Posljedica takvih tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti brojni su seoski travnjaci, travnjački voćnjaci i polja čije vizure doprinose slikovitosti krajolika. Jednako tako značajni su i zbog svog bogatstva biljnim i životinjskim vrstama. Izvor su ljekovitog i jestivog bilja i sve važniji za edukaciju, turizam i rekreaciju.

Svi travnjaci nisu isti. Tako na strmim obroncima i stijenama dolaze travnjaci kalničke šašike – jedne od rijetkih potpuno prirodnih travnjačkih zajednica. Najveća raznolikost vrsta zabilježena je na poluprirodnim travnjacima uspravnog ovsika i srednjeg trpuca gdje je na metru kvadratnom zabilježeno i do 40 biljnih vrsta. Hrvatski karanfil (Dianthus giganteus ssp. croaticus), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum), panonska djetelina (Trifolium pannonicum), te kritično ugrožena crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans) neke su od njih. Travnjaci su značajno stanište trave tvrdače, a u nizinskim dijelovima livade visoke pahovke. Takav mozaik travnjačkih staništa podržava čitav niz beskralješnjaka, ptica i sisavaca, pružajući im hranu, zaklon i mjesta za razvoj mladih.

Zbog iseljavanja stanovništva i odumiranja stočarstva danas travnjake ugrožava sekundarna sukcesija – povratak šume. Nestankom travnjaka izgubila bi se krajobrazna i biološka raznolikosti i druge ekološke vrijednosti koje travnjaci nose sa sobom. Iako prirodan, taj proces zarašćivanja nastoji se spriječiti održavanjem travnjačke vegetacije ispašom ili košnjom te uklanjanjem drvenastih vrsta.

Lokve

Na gorskom masivu pretežito krške građe nema mnogo lokacija s vodom stajaćicom. Ipak – posjetitelj bi u Parku mogao nabrojati preko 160 lokvi. Razlog je što su ih tijekom prošlih vremena, uglavnom za napajanje stoke, stvarali ljudi. Mudro su se dosjetili dna prirodnih udubljena oblagati glinom te na taj način zadržati kišu.

Uz lokve je bio vezan i društveni život sela. Osim za napajanje stoke, u nekima su se djeca znala osvježiti tijekom ljetnih vrućina, zimi su poslužile za klizanje, a voda iz njih služila je za pranje rublja te gašenje požara. No osim ljudi, s vremenom su ih naselile uz vodu vezane biljne i životinjske vrste. Time su lokve postale važan element biološke raznolikosti. Tako, primjerice, polovicu svih vrsta vodozemaca i četvrtinu svih vrsta vretenaca Hrvatske možemo pronaći u lokvama Parka. Tu se napaja i brojna divljač. Neke vrste zmija i ptica na tom mjestu traže hranu. Vodozemca žutog mukača (Bombina variegata) neki bi grabežljivac, gledajući odozgo, mogao zamijeniti za krastaču, no mukač pokazavši kričavo žuti trbuh šalje upozorenje da nije jestiv.

Odumiranjem stočarstva lokve su izgubile svoju gospodarsku funkciju što je najčešće značilo da su ih seljani prestali održavati. To polako dovodi do njihovog zarašćivanja i isušivanja te ne čudi podatak da im se u malo više od pola stoljeća broj prepolovio. No žabe, vodenjaci, vretenca i vodeno bilje i dalje su tu. Kako bi im sačuvali stanište, lokve se moraju redovito čistiti. Samo tako će se očuvati biološka raznolikost koja bez vode na krškom području – ne može opstati.

Pročitaj više

Kulturno-povijesna baština

Žumberak je središte grkokatolika u Hrvatskoj. Nastale u 18. stoljeću, grkokatoličke crkve i danas su reprezentativne građevine – poput crkve sv. Nikole u Badovincima, sv. Petke u Budinjaku, sv. Jurja u Stojdragi, sv. Petra i Pavla u Mrzlom Polju te crkve sv. Petra i Pavla u Sošicama, pored koje se nalazi i rimokatolička crkva Blažene Djevice Marije.

Zanimljivost prostora su i tumuli, zemljani humci u kojima se nalaze grobovi. Uobičajeni je to oblik grobne arhitekture u vrijeme starijega željeznoga doba na velikom dijelu europskoga prostora. Podno sela Budinjak otkriveno je groblje sa 140 tumula. Velik broj tumula svrstava ovo nalazište među najveća takvoga tipa na prostoru jugoistočnih Alpa.

Kako je Stojdraga dobila ime

U sjeveroistočnom dijelu Žumberka nalazi se selo Stojdraga. Uskoci su se ondje naselili polovicom 16. stoljeća. Neobično ime objašnjava nekoliko živopisnih legendi. Jedna od njih je iz vremena kada se trebala odrediti granica između hrvatskog i slovenskog sela. Nakon neuspjelih dogovora oko granice, obje strane dogovore se da će hrvatski momak i slovenska djevojka krenuti ranom zorom jedno prema drugome i gdje se sastanu, tu će biti granica. Tako je i bilo.

No dok su hodali jedno prema drugome, momku se remenje na opancima odvezalo te je morao stati. Dok je vezao remenje, djevojka je već daleko dopješačila, te ovaj gromko povikne: „Stoj, draga!“. Kako djevojka zastane, to mjesto, na granici hrvatske i slovenske zemlje, nazvahu Stojdraga. Druga nam legenda govori da su na dva susjedna brda, omeđena potočićem, bila naseljena dva sela između kojih je vladalo neprijateljstvo dugi niz godina. Jednoga dana sretnu se djevojka i mladić iz ta dva sela, a ljubav između njih plane u trenu! Kad su seljani shvatili kako se mladi par sastaje pokraj potoka, sagradili su plotove od šiblja na obje strane, kako bi spriječili daljnju ljubavnu vezu između zavađenih sela! Uz plotove je stajala i straža te budnim okom čuvala granicu. Tko bi prekoračio granicu, bio bi upucan! Mladi par, zaprepašten postupkom svojih sela, nastavio se sastajati preko plota. Jednoga dana, djevojka odluči preskočiti plot momku u zagrljaj. Momak uplašeno povikne „Stoj, draga!“, no prekasno. Puška odapne, a djevojka se sruši mrtva. Uvidjevši kakvo su zlo napravili, seljani maknu plotove i prekinu svađu, a mjesto gdje djevojka pade na tlo, nazovu Stojdraga.

Tumuli

U središnjem dijelu Žumberka, blizu najviše točke na magistralnoj cesti između Bregane i Krašića nalazi se Budinjak, mjestašce s tek desetak stanovnika i s iznimno bogatom prošlošću. Krijući se tisućljećima iza legende o vilama i vilenjacima koji plešu kolo na Budinjačkom polju, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj ostalo je gotovo u potpunosti sačuvano sve do današnjih dana. Pretpovijesno nalazište u Budinjaku (10.–6. st. prije Krista), zajedno s onim iz rimskoga vremena u obližnjim Brateljima (1.–2. st.), dio je Arheološkoga parka kroz koji je najbolje prošetati slijedeći „Stazu kneževa“.

Tumul je zemljani humak u kojem se nalaze grobovi i uobičajeni je oblik grobne arhitekture u vrijeme starijega željeznoga doba na velikom dijelu europskoga prostora. Podno sela Budinjak otkriveno je groblje sa 140 tumula. Velik broj tumula svrstava ovo nalazište među najveća takvoga tipa na prostoru jugoistočnih Alpa. Arheološka iskopavanja započela su 1984. godine i do sada je istražena otprilike četvrtina grobova. U njima su pronađeni raznovrsni predmeti, metalno oružje i nakit, te brojne keramičke posude u kojima su pokojnicima u grobove prilagani hrana i piće za popudbinu. Raznolikost oblika i načina ukrašavanja ovih predmeta svjedoči o bogatstvu budinjačke populacije i velikim zanatskim vještinama onodobnih metalurga i keramičara. Veliki broj predmeta načinom oblikovanja i dekorativnim motivima upućuje na porijeklo iz udaljenih krajeva poput Apeninskog poluotoka, alpskog prostora, Podunavlja i centralnog Balkana. Očigledno je da je Budinjak u to vrijeme bio mjesto s velikom gospodarskom snagom koja mu je omogućavala kontakte s vrlo udaljenim prostorima.

Žumberački uskoci

U doba osmanlijske opasnosti u 15. stoljeću pogranična područja Habsburške Monarhije i Osmanlijskog Carstva – dijelovi Bosne i Hercegovine te Dalmatinske zagore – često su tijekom ratnih previranja bivala opustošena te općenito nesigurna područja za život. Nekoliko turskih prodora u Kranjsku, Korušku te do samog Beča nagnalo je Habsburgovce da početkom 16. st. potaknu naseljavanja Žumberačke gore vojnom zajednicom koja bi služila kao jaka obrambena linija – dio Vojne krajine.

Pozvali su uskočko pogranično stanovništvo nudeći besplatno zemljište i oslobođenje za idućih dvadesetak godina od plaćanja ikakva poreza, daće i rabote, uz obvezu odlaska u rat. U prve četiri seobe na područje Žumberka naseljeno je 1000 kuća, kako se to nekada računalo. Jedna kuća podrazumijevala je četvoro ili petoro braće s njihovim obiteljima. Otada je Žumberačko gorje poznato i kao Uskočka gora – Uskokengebirge. Prestankom osmanlijske opasnosti dolazi do ukinuća Vojne krajine 1871. godine. To razdoblje na Žumberku znano je i kao „ispod sablje pod kriljavu“ (šešir). Uzrečica kazuje promjenu u životu uskočke zajednice kada se vojni život zamjenjuje poljoprivrednim.

Uz uskoke se veže grkokatolička vjeroispovijest kao spoj istočnjačkog i zapadnjačkog kršćanskog obreda. Očuvanje kulturne baštine i povijesti žumberačkih uskoka danas se prvenstveno održava kroz trud udruga i pojedinaca koji brinu o očuvanju i širenju znanja i tradicije. U Etnografskom muzeju sestara bazilijanki u Sošicama te u uskočkom muzeju u Stojdragi mogu se vidjeti stalni postavi koji čuvaju sjećanja na život žumberačkih uskoka kroz povijest. Potvrda ponosa na slavne pretke i očuvanje uskočkog identiteta vidi se u posjećenosti brojnih godišnjih susreta i manifestacija potomaka žumberačkih i senjskih uskoka.

Pročitaj više

Autor: Arhiva PP Žumberak-Samoborsko gorje

Autor: Ivica Mihalić

Autor: Arhiva PP Žumberak-Samoborsko gorje

Paraglajding i letenje

U Parku postoje dva letilišta – Japetić i Plešivica. Na Japetiću je poletište dugačko i prostrano pa je tako pogodnije za početnike. Do starta na vrhu Plešivice dolazi se planinarskim putem, a poletište nije pogodno za početnike, već traži iskustvo.

Japetić

Startno mjesto nalazi se odmah ispod Planinarskog doma Žitnica. Start je prostran i dugačak, pa je pogodan i za početnike. Poletište se nalazi na visini od 820 m.

Naziv sletišta: Gorica Svetojanska

Visina sletišta je 240 m. Sletište se nalazi u Gorici Svetojanskoj ispod crkve i groblja.

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Operater Zrakoplovni klub Parafreek, Starogradska 15, Samobor

Kontakt-osoba: Ivica Knežević

00385 (0)98 906 9051
E-mail: [email protected]

Plešivica

Start se nalazi na vrhu brda Plešivica. Prilaz je sa sjeverne ili južne strane planinarskim putem. Poletište se nalazi na visini od 779 m.

Naziv sletišta: Livada južno od sela Plešivica

Visina sletišta je 200 m/nv.

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Operater Klub slobodnog letenja (KSL), ŠD Sutinska vrela, Dvoriček 2, 10090 Zagreb

Kontakt-osoba: Danko Petrin

00385 (0)98 466 281
E-mail: [email protected]

Pročitaj više

Poučne staze

Četiri sadržajno različite i programski vrlo razrađene staze cijele su godine dostupne posjetiteljima Parka. Izbor je između staza koje su usmjerene na arheologiju, voćnjake, vinogradarstvo, vivodinski kraj ili krški reljef (naime, to je krajnja sjeverna granica do koje se krš pruža u Hrvatskoj).

Žumberački arheološki put

Poznavatelji arheološke baštine Žumberka bez pretjeranog će napora nabrojati četrdesetak nalazišta iz raznih razdoblja prošlosti, koliko ih je do sada evidentirano na ovome području. Upitate li ih koja biste od njih posjetili, predložit će vam ona koja su najpristupačnija i do sada najopsežnije istraživana.

Trasa Žumberačkog arheološkog puta povezuje upravo takva nalazišta, njih šest, koja su smještena u blizini magistralne ceste koja od Bregane vodi prema Krašiću.

U Grdanjcima i Sošicama, početnoj i završnoj točki puta (ili obratno, ovisno s koje ste strane krenuli), ne očekujte susret s ruinama starih gradova niti drugim prezentiranim svjedočanstvima arheološke prošlosti. U ovim mjestima svakako obiđite naše Nadzorne postaje pa se oboružani korisnim informacijama, savjetima i tiskanim materijalima uputite dalje.

Dužina staze: 53 km

Trajanje obilaska: 7 h

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjet

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Asfalt 80%, makadam 20%

Staza kneževa u arheološkome parku u Budinjaku

Uputite li se u šetnju Stazom kneževa, naći ćete se na putu kroz bogatu budinjačku prošlost, u krajobrazu što su ga ljudi tisućljećima stvarali i održavali živeći u suglasju s prirodom.

Zalutati ne možete – trasa staze koja započinje ispred Ekocentra Budinjak označena je drvenim stupovima na kojima se nalaze pločice s obavijestima o smjeru kretanja i točkama na stazi. Dva različita arheološka nalazišta smještena u Arheološkome parku, ono iz starijeg željeznog doba u Budinjaku i drugo iz rimskoga doba u Brateljima, prepoznat ćete po interpretativnim pločama koje su postavljene na ulasku u njih.

Dužina staze: 4,2 km

Trajanje obilaska: 2 h

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjet

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put 70%, makadam 30%

Broj interpretativnih ploča: 10

Napomene: Obilazak uz stručno vodstvo:

od svibnja do listopada – subotom i nedjeljom od 9,00 do 17,00 sati; radnim danom, uključujući i razdoblje od listopada do svibnja – prema najavi.

Gdje voće zri

Ukoliko se odlučite za ugodnu šetnju vivodinskim krajem, a želite nešto i naučiti, za to je pogodna upravo poučna staza Gdje voće zri. Smjestili smo je ovdje, na blagim obroncima okrenutim prema jugu gdje već dugo vremena ljudi uzgajaju voće. Do nje se kreće iz Ozlja ili Krašića. Nalazi se u Loviću Prekriškom, malom selu iznad mjesta Vivodina. Laganom šetnjom obići ćete deset poučnih točaka na kojima je ispričana priča o tome kako voćnjak nije samo mjesto gdje čovjek uzgaja voće za svoju hranu. Naravno da je to njegova namjena, ali u voćnjaku nalazi svoj dom i niz malih životinja.

Odumiranjem sela nestaju voćnjaci, vinogradi, travnjaci i svi njihovi stanovnici. S jedne od točaka naše staze pruža se prekrasan pogled na šume, vinograde, voćnjake, travnjake, a o ljepoti pogleda koji se pružaju na sve strane iz Lovića govori i književnik Davorin Trstenjak: Tko nije bio na Loviću Prekriškom, taj se nije nagledao hrvatske domovine.

Dužina staze: 2 km

Trajanje obilaska: 1 h

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjet

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Makadam

Broj interpretativnih ploča: 10

Napomene: Obilazak uz stručno vodstvo prema najavi.

Izvori života

U središnjem dijelu Parka, u maloj krškoj uvali podno sela Dane postavljena je poučna staza Izvori života. Područje Parka krajnja je sjeverna granica pružanja krškog reljefa u Hrvatskoj. Na cijelom području, od Savudrije i Prevlake pa sve do ovdje, postojanje vode na površini predstavlja rijetkost te samim time i veliko bogatstvo.

Odvojite li 45 minuta i prošećete ovom poučnom stazom, doznat ćete kako su se o bogatstvu skrivenom u ovoj krškoj udolini skrbili stanovnici sela i zašto su ga zapustili. Otkrit ćete što se događa u krškom podzemlju te zašto je ono toliko osjetljivo na zagađenje te saznati koja je uloga lokvi i izvora u očuvanju bioraznolikosti. Također ćete vidjeti kako treba skrbiti za lokve i izvore te kakvo će biti njihovo značenje u klimatski nesigurnoj budućnosti.

Dužina staze: 0,8 km

Trajanje obilaska: 45 min

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjet

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put

Broj interpretativnih ploča: 8

Napomene: Obilazak uz stručno vodstvo prema najavi, pristup je makadamskim putem koji nije prikladan za autobuse.

Pročitaj više

Škole u prirodi

Programi su pomno sadržajno osmišljeni. Teme su snalaženje u prostoru, meteorologija, zaštita prirode i upoznavanje šumskog staništa. Uz ove programe namijenjene osnovnoškolcima, jedan je i za predškolski uzrast. To je ekološka radionica u kojoj se o prirodi uči koristeći sva ljudska osjetila.

Mladi čuvar prirode

U zaštićenim područjima čuvari prirode imaju važnu ulogu. Oni na terenu putem promatranja i opažanja vode brigu o zaštiti prirode i okoliša. Edukativni program Mladi čuvar prirode osmišljen je kako bi djeca na neposredan način, opažanjem kroz igru, učenjem te grupnim i samostalnim radom upoznala prirodne i kulturne vrijednosti svoga zavičaja.

Naši edukativni programi obučit će ih kako da budu „mladi čuvari prirode“, a neki se možda odluče jednom postati i pravi čuvari prirode u zaštićenom području!
Program se odvija u sklopu Ekocentra Budinjak.

Ciljana dobna skupina: Predškolski i osnovnoškolski uzrast

Dužina trajanja: 5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do lipnja, od rujna do studenog

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Cijena edukativnog programa iznosi 40,00 kn po učeniku.

Upoznaj šumu

Kroz igru i istraživanje u prirodi djeca uče o šumi i drveću koja odaberu, a potom ispunjavaju radne listiće i bilježe svoja mjerenja i zapažanja; „glume“ drveće, otkrivaju nepoznate predmete iz šume, a uz pomoć povećala broje godove i određuju strane svijeta.

Aktivnosti:
Nađi svoje drvo!
Što godovi govore?
Hranidbena piramida
Tajanstveni predmet
Kompeticija
Od sjemenke do biljke

Ciljana dobna skupina: Osnovnoškolski uzrast

Dužina trajanja: 5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do lipnja, od rujna do studenog

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Cijena edukativnog programa iznosi 40,00 kn po učeniku.

Upoznaj potok/lokvu

Djeca istražuju potok ili lokvu, mjere je i bilježe svoje rezultate, hvataju, mikroskopiraju i prepoznaju životinjski svijet te na temelju toga zaključuju o čistoći vode.

Aktivnosti:
Orijentacija
Mjerenja parametara vode
Sherlock Holmes u potoku ili lokvi
Hranidbena piramida

Ciljana dobna skupina: Osnovnoškolski uzrast

Dužina trajanja: 5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do lipnja, od rujna do studenog

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Cijena edukativnog programa iznosi 40,00 kn po učeniku.

Potraga za blagom

Koristeći kompas, kartu i pisane upute, mladi lovci na skriveno blago iskušavaju stečena znanja o orijentaciji u prirodi, izrađuju priručne sunčane satove, te upoznaju modernu tehnologiju GPS.

Aktivnosti:
Orijentacija
Što godovi govore?
Sunčani sat
Gdje Putuju Sateliti?
Potraga za blagom

Ciljana dobna skupina: Osnovnoškolski uzrast

Dužina trajanja: 5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do lipnja, od rujna do studenog

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Cijena edukativnog programa iznosi 40,00 kn po učeniku.

Mladi meteorolozi

Djeca samostalno izrađuju priručne mjerne instrumente te njima obavljena mjerenja i motrenja u prirodi zapisuju u radne listiće. To će im pomoći predvidjeti vremensku prognozu! Pokusi koje izvodi edukator vodič dočarat će fizičke zakonitosti atmosfere.

Aktivnosti:
Izrada mjernih instrumenata
Meteorološka mjerenja
Odredimo vidljivost
Kako nastaje oblak, kiša, duga…?
Što godovi govore?

Ciljana dobna skupina: Osnovnoškolski uzrast

Dužina trajanja: 5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do lipnja, od rujna do studenog

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Cijena edukativnog programa iznosi 40,00 kn po učeniku.

Ekološka igraonica (za djecu vrtićke dobi ili 1. razred osnovne škole)

Djeca predškolskog uzrasta i najmlađi osnovnoškolci kroz zabavne igre uče o prirodi; o živom svijetu livade i šume; odgonetaju skrivene životinje i predmete koristeći sva osjetila, te bojaju crteže s motivima iz prirode.

Aktivnosti:
Mali safari
Hranidbena piramida
Pogodi tko sam – slikovnica skrivalica
Tajanstveni predmet
Što godovi govore
Bojanka

Ciljana dobna skupina: Predškolski i osnovnoškolski uzrast

Dužina trajanja: 5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do lipnja, od rujna do studenog

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Cijena edukativnog programa iznosi 40,00 kn po učeniku.

Pročitaj više

Ugostiteljstvo i smještaj

Ponuda smještaja i ugostiteljskih usluga razgranata je tako da se može birati između planinarskih kuća, seoskog turizma, apartmana i hostela. Ugostiteljski objekti nude uglavnom lokalnu gastronomiju. Preporuča se provjeriti dostupnost i radno vrijeme smještaja i restorana jer se neki otvaraju uz prethodnu najavu.

Planinarski dom - Dr. Maks Plotnikov pod Okićem

Planinarski dom nalazi se spod Okić grada, nadmorska visina: 411 m.

Važne informacije:

Radno vrijeme: vikendom i blagdanom
Broj kreveta: 14
Prilaz autom: da

Kontakt:

Kontakt-osoba: Stjepan Jandrečić

00385 (0)1 336 1758
00385 (0)91 890 9624

Napomene:

Udaljenost pješice: Galgovo 1 h i 30 min, Samobor 2 h i 15 min, Rude 1 h i 30 min, Klake 40 min

Planinarski dom - Ivica Sudnik na Velikom Dolu

Planinarski dom nalazi se na prijevoju između Lipovečke i Rudarske drage, nadmorska visina: 530 m.

Važne informacije:

Radno vrijeme: vikendom, blagdanom i prema najavi
Broj kreveta: 40
Prilaz autom: da

Kontakt:

Kontakt-osoba: Mario Kukić

00385 (0)91 359 2884

Napomene:

Udaljenost pješice: Rude 50 min, Smerovišće 45 min, Samobor 2 h

Planinarski dom - Željezničar na Oštrcu

Planinarski dom nalazi se na sedlu pod vrhom Oštrc, nadmorska visina: 691 m.

Važne informacije:

Radno vrijeme: vikendom, blagdanom i prema najavi
Broj kreveta: 37
Prilaz autom: ne

Kontakt:

Kontakt-osoba: Zdenko Petrić

00385 (0)1 337 9117
00385 (0)98 948 9329

Napomene:

Udaljenost pješice: Rude 1 h i 20 min, Smerovišće 1 h i 15 min, Samobor 2 h i 30 min

Planinarski dom - Žitnica na Japetiću

Planinarski dom nalazi se na Japetiću, nadmorska visina: 815 m.

Važne informacije:

Radno vrijeme: petkom popodne, subotom, nedjeljom, praznicima/blagdanima (osim: Uskrs, Svi sveti i Božić) i prema dogovoru.
Broj kreveta: 35
Pristup internetu: da
Prilaz autom: da

Kontakt:

Kontakt-osoba: Ivica Ivanušević

00385 (0)98 905 3018
00385 (0)98 877 497
00385 (0)1 338 7261
00385 (0)99 675 0064

Napomene:

Udaljenost pješice: Slani Dol 2 h i 30 min, Gorica Svetojanska 1 h i 30 min, Šoićeva kuća, po livadama 1 h i 45 min

Planinarski dom - Boris Farkaš u Sekulićima

Planinarski dom nalazi se južno od vrha Sv. Gera, u Sekulićima, nadmorska visina: 710 m.

Važne informacije:

Radno vrijeme: vikendom od 1. svibnja do 1. listopada i uz najavu za veće grupe
Broj kreveta: 30
Prilaz autom: da

Kontakt:

Kontakt-osoba: Ljerka Farkaš

00385 (0)1 652 2984
00385 (0)91 141 7901

Napomene:

Udaljenost pješice: Sošice 2 h, Radatovići 30 min

Planinarska kuća - Vodice

Planinarska kuća nalazi se ispod vrha Pliješ, nadmorska visina: 850 m.

Važne informacije:

Radno vrijeme: vikendom od 1. svibnja do 31. listopada, poslije prema najavi
Broj kreveta: 35
Prilaz autom: da

Kontakt:

Kontakt-osoba: Drago Fijala

00385 (0)1 629 7511

Napomene:

Udaljenost pješice: Sošice 40 min, Gornja Vas 2 h i 30 min

Planinarska kuća - Scout

Planinarska kuća nalazi se u blizini zaseoka Koretići, nadmorska visina: 360 m.

Važne informacije:

Radno vrijeme: vikendom od 1. travnja do 31. listopada i prema najavi
Broj kreveta: 36
Prilaz autom: da

Kontakt:

Kontakt-osoba: Srećko Bošković

00385 (0)98 310 808

Marijan Mužak

00385 (0)98 583 891

PK Scout

00385 (0)1 336 0527

Napomene:

Udaljenost pješice: Noršić Selo 1 h i 15 min, Stojdraga 2 h i 15 min, Šoićeva kuća 3 h

Gostinjac - Sv. Bernard

Veliki Lovnik, nadmorska visina: 690 m.

Važne informacije:

Radno vrijeme: nedjeljom i prema najavi
Broj kreveta: 35
Prilaz autom: da

Kontakt:

Kontakt-osoba: Đuro Vlašić

00385 (0)1 338 5276
00385 (0)98 938 8607

Lovorka Grbac

00385 (0)98 790 790

Napomene:

Udaljenost pješice: Šoićeva kuća 1 h i 40 min, Smerovišće 2 h, Slani Dol 1 h i 15 min

Izletište - Šumski dvor

Lokacija izletišta je Ivančići 11a.

Važne informacije:

Radno vrijeme: svaki dan od 11,00 do 22,00 h

Kontakt:

Kontakt-osoba: Franjo Kolarić

00385 (0)98 982 7245
00385 (0)1 628 7133
00385 (0)98 227 678
00385 (0)98 958 3583

Izletište - Medvenov mlin

Lokacija izletišta je Čunkova Draga.

Važne informacije:

Radno vrijeme: prema dogovoru
Broj kreveta: 8

Kontakt:

Kontakt-osoba: Milivoj Medven

00385 (0)1 627 0347

Izletničko turističko seosko domaćinstvo - Podžumberak

Lokacija domaćinstva je Jurkovo selo 41, Žumberak.

Važne informacije:

Radno vrijeme: prema dogovoru
Broj kreveta: 8

Kontakt:

Kontakt: obitelj Klanfar

00385 (0)1 627 2145

Izletište - Gogo

Lokacija izletišta je Slani Dol 4.

Važne informacije:

Radno vrijeme buffeta:

utorak – petak od 12,00 do 22,00 h,
subota i nedjelja od 7,00 do 22,00 h,
ponedjeljkom zatvoreno

Radno vrijeme prenoćišta:

ponedjeljak – nedjelja,
prijava od 13,00 do 23,00 h, odjava od 7,00 do 11,00 h
Broj kreveta: 8

Kontakt:

Kontakt-osoba: Goran Bašić

00385 (0)1 338 4096
00385 (0)99 212 9523

Seoski turizam - Lijepo brdo Žumberak

Lokacija objekta je selo Grubači 5, Pećno.

Važne informacije:

Broj kreveta: 6

Kontakt:

Kontakt-osoba: Zlatka Dalbello 091/5442-599

Domaćinstvo - Lagotto's Peak

Lokacija objekta je selo Kuljaji 1a, Kuljaji – Radatovići.

Važne informacije:

Broj kreveta: 4

Kontakt:

Kontakt-osoba: Denis Petrovčić 098/449-187

Hostel - Flores

Lokacija hostela je Jurkovo selo 42, Kostanjevac.

Važne informacije:

Radno vrijeme: od 8,00 do 20,00 h, u zimskom periodu uz najavu.
Broj kreveta: 20

Kontakt:

Kontakt-osoba: Igor Suljagić

00385 (0)99 886 3979
00385 (0)1 627 2145

Pročitaj više

Biciklizam

NAJAM ELEKTRIČNIH BICIKALA
Jedan od deset električnih bicikala moguće je iznajmiti u Eko-centru Budinjak svaku subotu, nedjelju i blagdan te po najavi grupa za stručno vođene biciklističke ture tijekom cijele godine.
Radno vrijeme Eko-centra Budinjak: svaka subota, nedjelja i blagdan od 10 – 17h u razdoblju od 1.5. – 30.9.

Cijena dnevnog najma: 50,00 kn po biciklu

Stručno vođene biciklističke ture
- Do 4 sata trajanja, cijena po grupi do 9 ljudi: 550,00 kn
- Iznad 4 sata trajanja, cijena po grupi do 9 ljudi: 800,00 kn

Bicikli su namijenjeni odraslim osobama. Raspolažemo s dvije dječje sjedalice (do 22kg težine djeteta), zaštitnim kacigama u nekoliko veličina, košarom i dva para bisaga. Dodaci su uključeni u cijenu najma.

Napominjemo! Bicikli su „hibridi“, dakle bez samostalnog pogona. Vozač mora okretati pedale, ali baterija mu znatno olakšava kretanje. Baterija ima nekoliko stupnjeva jačine, tako da si korisnik pomoću nje ali i još deset klasičnih brzina sam određuje koliko želi koristiti snagu vlastitih mišića, a koliko snagu baterije.

Za najam, sa sobom trebate imati osobnu iskaznicu, kako bi naši djelatnici mogli popuniti ugovor o najmu. Oni će Vam također objasniti sve detalje vezane uz bicikle te preporučiti zanimljive rute! Kako izgleda vožnja Parkom možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://youtu.be/EYtyBuYPekA

Informacije i rezervacije:
[email protected]
+385 1 3327 677; +385 99 426 4731

BICIKLIZAM

U Parku je na raspolaganju šest biciklističkih staza. Preporučeno vrijeme za biciklizam na svim stazama jest od travnja do listopada. Staze su kvalitetne, kombinacija asfalta i makadama, i s mnogo mjesta s mogućnošću okrepe, tako da su dio ugodne i u velikom broju mjeseci dostupne ponude za aktivan odmor.

Vilinska staza Grdanjci – Medven Draga (staza 1a)

Samobor – Bregana – Grdanjci – Koretići – Jelenići – Brezovac Žumberački

Od Trga kralja Tomislava asfaltom staza ide do Bregane gdje skreće lijevo prema Grdanjcima. Uz dolinu potoka Brgane dolazi do Gabrovice gdje skreće lijevo i prelazi u makadam. Prolazi kroz Koretiće, pored Ekosela i Scout centra te na raskrižju Jarušje – Jelenići skreće desno i počinje se uspinjati. Dalje prolazi kroz Jeleniće, Golubiće i Brezovac Žumberački pa se nakon nekoliko kilometara dijeli na 3a i 3b.

Brezovac Žumberački – Japetić – Dragonoš
Staza skreće desno prema raskrižju Sv. Ana – Japetić te nastavlja prema Japetiću. Od Japetića preko Katinog Krča dolazi do Dragonoša.

Dragonoš – Šipački Breg – Cerina – Slapnica
Nakon spajanja staza se 2 km spušta po makadamu kroz Šipački Breg i Cerinu gdje skreće lijevo i kratkim strmim spustom kroz šumu dolazi do Slapnice. U Slapnici prelazi u makadam te se lagano spušta prema Smerovišću. Na malom raskrižju prije Smerovišća ponovno se dijeli na 3a i 3b.

Slani Dol – Draganje Selo – Gradišće – Hamor – Samobor
Staza na raskrižju skreće lijevo te se počinje strmo uspinjati prema Slanom Dolu u kojem uspon i završava. Izlazeći iz sela, staza se počinje spuštati prolazeći kroz Draganje Selo, Gradišće i Hamor gdje počinje asfalt koji vodi do Samobora.

Mogući obilasci:
* Strmo dolje lijevo do sela Kekići, odakle je moguće pristupiti Starom gradu Žumberak, te se nakon crkve u Kekićima vratiti na stazu.
**Kroz Duralije, sa stazom se spaja u Tupčini.
*** Kroz Reliće, sa stazom se spaja na raskrižju u Kostanjevcu.

Dužina staze: 43 km

Visinska razlika: 560 m

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: Asfalt

Napomene: Mogućnost okrepe: Grdanjci, Gabrovica, Budinjak, Kostanjevac

Vilinska staza Grdanjci – Medven Draga (staza 1b)

Grdanjci – Stojdraga – Budinjak – Gornja Vas – Petričko Selo

Od nadzorne postaje u Grdanjcima dolinom potoka Bregana laganim usponom staza dolazi do križanja Stojdraga – Koretići te nastavlja uzbrdo u pravcu Stojdrage. Strmim, zavojitim usponom kroz šumu dolazi do središta Stojdrage. Na izlazu iz mjesta prolazi pored Milenijskog križa gdje se nalazi odmorište. Staza prolazi kroz Poklek, Novo Selo Žumberačko te dolazi do Ekocentra u Budinjaku gdje prestaje uspon. Od Budinjaka staza otvorenim predjelima nastavlja kroz Gornju Vas, Petričko Selo te dolazi do makadamskog odvojka za Sošice gdje se dijeli na 1a i 1b.

Petričko Selo – Tomaševci – Sopote – Sošice
Od mjesta gdje se staze odvajaju, staza 1b skreće desno na makadam. Prolazi kroz Tomaševce, pored skretanja za Stari grad Žumberak* i skretanja za crkvu u Kekićima*. Staza prolazi blizu Sopotskog slapa i crkve u Sopotama. Ulaskom u selo Sopote staza prelazi u asfaltnu, dalje nastavlja pored jame Jazovke te ulazi u Sošice. U središtu mjesta staza skreće lijevo prema Kostanjevcu.

Sošice – Gornji Oštrc – Tupčina – Kostanjevac
Staza se dalje spušta te prolazi pored skretanja za Radatoviće, skretanja za Duralije** i nastavlja kroz Gornji Oštrc i Tupčinu. Dalje prolazi pored skretanja za Reliće*** i na ulazu u Kostanjevac se spaja sa stazom 1a.
Kostanjevac – Čunkova Draga – Medven Draga
Nakon Kostanjevca staza prolazi Čunkovom Dragom te završava u Medven Dragi. Ovdje se nalazi nadzorna postaja Parka prirode te križanje sa Stazom slapova (biciklističkom stazom 2).

Dužina staze: 54 km

Visinska razlika: 560 m

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: Asfalt

Napomene: Mogućnost okrepe: Grdanjci, Gabrovica, Budinjak, Sošice, Kostanjevac

Staza slapova Medven Draga – Grdanjci (staza 2)

Na križanju u Medven Dragi, 100 m od nadzorne postaje Medvenova Draga, staza skreće prema kamenolomu Slapnica. Prelaskom mosta prelazi u makadam i prolazi pored kamenoloma, nakon kojega ulazi u Park prirode i zaštićeni krajolik Slapnica te prolazi pored ribičkog doma. Uz Slapnicu staza prolazi blizu Vranjačkog slapa, slapa Brisalo te dolazi do Draganovog mlina.

Draganov Mlin – Jelenići – Koretići – Grdanjci

Desnim zavojem preko mostića staza postaje strma i usponom prolazi pored desnog skretanja za Pećno. U smjeru prema Jelenićima, staza prolazi pored lijevog odvojka, nastavlja usponom kroz šumu pored skretanja za Rajiće i ubrzo dolazi do Jelenića. U Jelenićima prolazi pored skretanja za Golubiće. Na izlasku iz mjesta staza se počinje spuštati, prolazi skretanje za Kordiće i Budinjak, a nakon toga Delivuke i Šimrake, gdje ide u smjeru Koretića. Nakon laganog uspona dolazi do livade gdje se ponovno počinje strmo spuštati. Prolazi pored desnog odvojka za Jarušje gdje spust postaje blaži. Nastavlja pored odvojka za Scout centar i malo zatim pored odvojka za Ekoselo Žumberak te kroz Koretiće. Dolinom potoka Bregane kroz šumu pored ribogojilišta dolazi do Bioparka Divlje vode gdje počinje asfalt. Nakon križanja Stojdraga – Koretići – Grdanjci, staza nastavlja uz Breganu u smjeru Grdanjaca, gdje kod nadzorne postaje i završava.

* Staza se spaja sa Stazom šišmiša (biciklistička staza 3).
**Staza se spaja s Vilinskom stazom (biciklistička staza 1).

Dužina staze: 36 km

Visinska razlika: 460 m

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: Makadam

Napomene: Mogućnost okrepe: Koretići, Gabrovica, Grdanjci

Staza šišmiša Samobor – Samobor (staza 3a)

Samobor – Bregana – Grdanjci – Koretići – Jelenići – Brezovac Žumberački

3a Brezovac Žumberački – Jarušje – Dragonoš
Staza ide ravno i nakon 500 m na malom raskrižju skreće lijevo te se penje do raskrižja Jarušje – Dragonoš na kojem skreće desno za Dragonoš. U Dragonošu skreće lijevo i nakon 500 m spaja se s 3b.

3a Smerovišće – Samobor
Staza ide do Smerovišća i izlazi na asfalt, gdje skreće lijevo i laganom nizbrdicom nastavlja prema Samoboru.

Dužina staze: 54 km

Visinska razlika: 550 m

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: Asfalt 50%, makadam 50%

Napomene: Mogućnost okrepe: Samobor, Bregana, Grdanjci, Gabrovica, Koretići, Smerovišće

Staza šišmiša Samobor – Samobor (staza 3b)

Samobor – Bregana – Grdanjci – Koretići – Jelenići – Brezovac Žumberački

Brezovac Žumberački – Japetić – Dragonoš
Staza skreće desno prema raskrižju Sv. Ana – Japetić te nastavlja prema Japetiću. Od Japetića preko Katinog Krča dolazi do Dragonoša.

Dužina staze: 65,5 km

Visinska razlika: 650 m

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: Asfalt 50%, makadam 50%

Napomene: Mogućnost okrepe: Samobor, Bregana, Grdanjci, Gabrovica, Koretići, Japetić, Slani Dol

Staza Svete Gere Ozalj – Sošice (staza 4)

Stari grad Ozalj – Vrhovac – Obrež Vivodinski – Vivodina

Od Staroga grada Ozlja staza ide lijevo na glavnu cestu prema centru Ozlja. U centru skreće lijevo u smjeru Krašića, preko rijeke Kupe, te nakon mosta (lijevo je odvojak za kupalište) prati glavnu cestu kroz Zajačko selo, sve do skretanja za Ference i Škaljevicu, gdje skreće lijevo. Nastavlja kroz Vrhovac i Škaljevicu te ubrzo ulazi u Park prirode. Glavnom cestom dolazi do križanja Lović Prekriški – Obrež, gdje skreće lijevo* te prolazi kroz Gornike Vivodinske i Obrež Vivodinski (lijevo je odvojak za kupalište). Nakon toga ide uz Kupu te pored vinskoga podruma izlazi na glavnu cestu gdje skreće desno. Prolazi pored dva granična prijelaza** te usponom kroz šumu dolazi u Vivodinu.

Vivodina – Balići – Radatovići – Sekulići – Sveta Gera – Sošice

Nakon Vivodine staza skreće lijevo u smjeru Dojutrovice. Nastavlja kroz Belošiće i Radinu Vas, prolazi pored crkava u Dojutrovici i Dančulovićima te ulazi u Baliće. Nakon toga prati glavnu cestu do skretanja za Visoče, gdje skreće lijevo. Dolazi na križanje Radatovići – Sošice, gdje skreće lijevo te ubrzo nakon toga ide desno prema Radatovićima. Dalje prati glavnu cestu te u Radatovićima, uz školu, skreće desno prema Sekulićima. Prolazi kroz Kuljaje (desno je odvojak za Zeleni vir), Buliće i Sekuliće nakon kojih ubrzo završava asfalt. Staza stalnim usponom dolazi do skretanja za Svetu Geru gdje skreće lijevo i nastavlja se penjati do najvišeg vrha Parka prirode. Staza se vraća istim putem do skretanja, gdje ide lijevo. Spušta se zavojitom cestom, prolazi pored skretanja za Vodice te ubrzo dolazi do asfalta. Kad dođe na glavnu cestu, staza nastavlja desno prema centru Sošica gdje i završava.

Mogući obilasci:
* Desno do vidikovca Lović Prekriški, sa stazom se spaja nakon Vivodine kod skretanja za Dojutrovicu.
**Desno uz drugi granični prijelaz preko Stojavnice i Sršića, sa stazom se spaja između Belošića i Radine Vasi.

Dužina staze: 59 km

Visinska razlika: 1030 m

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: Asfalt 70%, makadam 30%

Napomene: Mogućnost okrepe: Ozalj, Zajačko selo, Vrhovac, Vivodina, Sošice

Pročitaj više

Planinarenje/hodanje

Čak je 88 planinarskih staza u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje. U rasponu su od laganih do teških i s ovolikim brojem staza nema posjetitelja koji ne može pronaći svoju stazu i put osobnog otkrivanja zaštićenog područja koje je potvrda kvalitetnog i održivog suživota čovjeka i okoliša.

Planinarske kratice:

a.c. - asfaltna cesta
a.p. - autobusna postaja
m.c. - makadamska cesta
PD - planinarsko društvo
š.k. - šumarska kuća
(x) - križanje planinarskih putova
l.k. - lovačka kuća
pl.k. - planinarska kuća
pl.d. - planinarski dom
skl. - planinarsko sklonište

SAMOBOR – OKIĆ

Samobor (Trg kralja Tomislava) – Anindol – Tepec (piramida) – Cerje – Donji Terihaji – Planinarski dom pod Okićem

Dužina staze: 8,5 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 350 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 2 h i 15 min

GALGOVO – OKIĆ

Galgovo (a.p.) – Sv. Martin (a.p.) – X s Mihinom stazom – Podgrađe (a.p.) – Domovići – (X) 8 pod Okićem

Dužina staze: 4,8 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 310 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h i 30 min

SV. MARTIN – OKIĆ

Sv. Martin (a.p.) – Mihina staza – Podiščak – Klake (a.p.) – Jakopci (Etnokuća) – Planinarski dom pod Okićem

Dužina staze: 3,9 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 240 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h i 15 min

RUDE – PLEŠIVICA

Rude (a.p. u centru) – Manja Vas – Kotari – spoj s putem 12 iznad Kotara – (X) s putem 9 od N. Sela do Plešivice na sedlu ispod Velikog vrha

Dužina staze: 3,8 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 460 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h i 40 min

GORNJE RUDE – POLJANICE

Rude (a.p. Gornje Rude) – Bukovje – (X) 7A za Prekrižje – željezno raspelo, (X) s 33 za Oštrc – (X) s 34 za Beli Breg – Lovački dom na Poljanicama

Dužina staze: 3,7 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 280 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h i 40 min

BUKOVJE – POLJANICE

Odvojak od puta 7 u Bukovju Podvrškom – asfaltnom cestom do lovačke kuće na Poljanicama

Dužina staze: 1,1 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 100 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 20 min

NOVO SELO – OKIĆ

Novo Selo Okićko (crkva sv. Marije) – Novo Selo Okićko (BUS) – (X) 9 Popov Dol – (X) s 2 iz Galgova – Planinarski dom pod Okićem

Dužina staze: 2 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 100 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 45 min

POPOV DOL – PLEŠIVICA

(X) s 8 u Popovom Dolu – (X) s 9A – napušteni kamenolom – uz Popovdolsku pećinu – Zub – (X) s 5 na sedlu ispod Velikog vrha – vrh Plešivice

Dužina staze: 3,5 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 430 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h i 50 min

STRMA STAZA POPOVDOLSKA PEĆINA

Odvojak od puta 9 iznad Popovog dola – strma staza – Popovdolska pećina – (X) s putem 9

Dužina staze: 0,8 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 110 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 30 min

PLEŠIVIČKI BREZNIK – POLJANICE

Plešivički Breznik (a.p.) – Gornji Pavlovčani – selo Plešivica (a.p.) – Lovački dom na Poljanicama

Dužina staze: 8,7 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 450 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 3 h

STAZA NA OKIĆ GRAD

Planinarski dom pod Okićem – (X) za Žoharov klinčani put – Okić grad

Dužina staze: 0,5 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 90 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 15 min

OKIĆ – PLEŠIVICA

Planinarski dom pod Okićem – selo Poljanica Okićka – (x) spoj s putem 5 iznad Kotara

Dužina staze: 2,4 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 170 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h i 40 min

ŽOHAROV KLINČANI PUT

Planinarski dom pod Okićem – (X) s 13A – Žoharov klinčani put – (X) 17 Dragojlina staza – (X) 11 ispod Okić grada

Dužina staze: 0,44 km

Težina staze: Teško

Visinska razlika: 80 m

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 30 min

SPOJ PUTEVA 13 I 17

Podnožje Žoharovog klinčanog puta – spoj s Dragojlinom stazom

Dužina staze: 0,06 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 40 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 5 min

POLJANICE – PLEŠIVICA

Lovački dom na Poljanicama – vrh Plešivica (piramida)

Dužina staze: 1,5 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 200 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 40 min

POLJANICE – GAJEV KAMEN (OKOLNI PUT)

Odvojak s puta 34 za Sopote – Gajev kamen

Dužina staze: 0,9 m

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 60 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 25 min

POLJANICE – GAJEV KAMEN (GREBENOM)

Lovački dom na Poljanicama – grebenski put – Gajev kamen

Dužina staze: 1,1 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 90 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 30 min

DRAGOJLINA STAZA

Odvojak s puta 2 – Dragojlina staza – (X) s putem 13A – Dragojlina staza – (X) s putem 13 (Žoharov put)

Dužina staze: 0,3 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 150 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 30 min

SAMOBOR – VELIKI DOL

Samobor (most preko Gradne u blizini Samoborskog muzeja) – Vugrinščak – Taborec – Rudarska draga (a.p.) – Čudomerščak – Palačnik – hrbat Pozorin (X s 22 Veliki Črnec) – Gregurić Breg – X s 23 iz Smerovišća

Dužina staze: 7,6 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 380 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 2 h

RUDE – VELIKI ČRNEC – POZORIN

Rude (a.p. Vuković) – Kolarski Breg – kapela Sv. Roka – vrh Veliki Črnec – Velike pećine – (X) sedlo ispod V. Črnca s putem 24 – (X) hrbat Pozorin, spoj s putem 21 koji od Samobora vodi prema Velikom Dolu

Dužina staze: 3,3 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 380 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h i 40 min

SMEROVIŠĆE – VELIKI DOL

Smerovišće (a.p. Dumić) – (X) s putem 21 iz Samobora – Planinarski dom Ivica Sudnik (Veliki Dol)

Dužina staze: 2,8 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 280 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 45 min

SPOJ S PUTEM 26 – SEDLO ISPOD VELIKOG ČRNCA

Spoj s putem 26 koji od Ruda vodi do Velikog Dola – (X) s putem 22 na sedlu ispod Velikog Črnca

Dužina staze: 0,5 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 70 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 15 min

ŠOIĆEVA KUĆA – HOFMANOV PUT

Planinarski dom Šoićeva kuća – (X) za Hofmanov put (za planinarske domove Veliki Dol i Željezničar na Oštrcu)

Dužina staze: 3,2 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 200 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h

RUDE – VELIKI DOL

Rude (a.p. u centru) – (X) s 24 za Veliki Črnec i Pozorin – Planinarski dom Ivica Sudnik (Veliki Dol)

Dužina staze: 2,6 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 250 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 50 min

VELIKI DOL – OŠTRC

Odvojak s puta 30 iznad Planinarskog doma Ivica Sudnik (Veliki Dol) – okolni put livadama – (X) s putem 28 iz Ruda – (X) na putu 30

Dužina staze: 1,2 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 110 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 20 min

RUDE – OŠTRC

Rude (a.p. u centru) – Nerze – (X) s 27 za Veliki Dol i Oštrc

Dužina staze: 2 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 280 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h

VELIKI DOL – OŠTRC (HOFMANOV PUT)

Planinarski dom Ivica Sudnik (Veliki Dol) – X s 27 koji ide do istog cilja položenijim putem – Hofmanov put – X s 27 koji dolazi iz Ruda – X s 33 koji dolazi iz Gornjih Ruda

Dužina staze: 1,1 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 160 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 30 min

ŠOIĆEVA KUĆA – OŠTRC

Planinarski dom Šoićeva kuća – Lipovecgrad – (X) na putu 33

Dužina staze: 2,3 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 350 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h i 20 min

BRASLOVJE – OŠTRC

Braslovje (a.p.) – (X) spoj putem 30 Veliki Dol – Planinarski dom na Oštrcu, 2 minute prije doma

Dužina staze: 1,5 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 300 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h

PREKRIŽJE – OŠTRC

(X) željezno raspelo – Prekrižje – vrh Rancerje – sedlo Preseka – Planinarski dom na Oštrcu

Dužina staze: 3,8 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 230 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h i 15 min

SPOJNI PUT 33 I 36A

Ispod Rancerja, (X) s 33 – (X) s 36B

Dužina staze: 0,5 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 10 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 10 min

POLJANICE – BELI BREG

Istočno od Lovačkog doma na Poljanicama – (X) sa Seniorskim putem 7 – (X) 15 za Gajev kamen – Sopoti – Bela draga – Beli breg (raspelo)

Dužina staze: 4,6 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 330 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h

SOPOTI – STRAŽNIK

(X) Sopoti – Sudjel (lovačka čeka) – (X) na putu 35 (ispod vrha Stražnik) za Velika vrata

Dužina staze: 1,8 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 240 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h

BELI BREG – VELIKA VRATA

Sedlo Velika vrata – vrh Stražnik – livada Kovinščica – sedlo Beli breg (raspelo)

Dužina staze: 2,5 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 130 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 40 min

PRESEKA – BELI BREG

Sedlo Preseka – sedlo Beli breg (raspelo)

Dužina staze: 1,2 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 75 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 20 min

DOM OŠTRC – VRH OŠTRC

Dom Oštrc – vrh Oštrc

Dužina staze 0,25 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 60 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 10 min

SAMOBOR (HAMOR) – SLANI DOL

Samobor – a.p. Hamor (2,5 km od Samobora) – Gradišće – Draganje Selo – Slani Dol (a.p.)

Dužina staze: 4,6 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 300 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h i 30 min

SMEROVIŠĆE – SLANI DOL

Smerovišće (a.p. Dumić), kroz dvorište škole – (X) Slani Dol

Dužina staze: 1,5 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 220 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 45 min

GRGOSOVA ŠPILJA – SLANI DOL

Grgosova špilja u Otruševcu (a.p.) – Lešće – Vratnik – Slani Dol (a.p.) – (X) s 42

Dužina staze: 7,1 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 250 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 2 h

SLANI DOL – GOSTINJAC SV. BERNARD

Zadnja stanica autobusa u Slanom Dolu – (X) odvojak za Smerovišće u Slanom Dolu – Mali Lovnik – (X) gostinjac Sv. Bernard s putem 59 za Veliki Lovnik – (X) s putem 57 koji dolazi od Šoićeve kuće

Dužina staze: 4,3 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 270 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h i 30 min

SPOJNI PUT 40 I 54

100 m nakon izlaska s puta 57 (Šoićeva – Dragonoš) na cestu Šipački Breg – Dragonoš skretanje lijevo strmom livadom Krpesovka pored čeke do spoja na put 54 koji dolazi šumskom cestom iz pravca Dragonoša

Dužina staze: 0,5 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 60 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 10 min

ŠOIĆEVA KUĆA – JAPETIĆ

Planinarski dom Šoićeva kuća – (X) livada Leskovica – livada Duga draga – (X) livada Katin krč – (X) ispod vrha Japetić

Dužina staze: 6 km

Težina staze: Teško

Visinska razlika: 510 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h i 30 min

SLANI DOL – NORŠIĆ SELO

Slani Dol (a.p.) – Breganica – odvojak do špilje Vilinska jama (2 minute) – Tušini – (X) s 61 Grdanjci – Sitna draga – Križić – (X) Višnjevac – a.p. Noršić Selo – (X) s 54 za Japetić – Noršić Selo (Kapelišće) – (X) Beder

Dužina staze: 6,8 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 400 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 2 h i 15 min

ŠOIĆEVA KUĆA – VELIKA VRATA

Planinarski dom Šoićeva kuća – Mali Lipovec (a.p.) – prijevoj Velika vrata

Dužina staze: 2,7 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 210 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 50 min

VELIKA VRATA – ŽITNICA

Prijevoj Velika vrata – (X) s 56 kod Babinog zuba

Dužina staze: 1,2 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 250 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 40 min

JASTREBARSKO – ŽITNICA

Jastrebarsko (a.p.) – kapela Sv. Duha – Baliji – Planinarski dom Žitnica na Japetiću

Dužina staze: 9,1 km

Težina staze: Teško

Visinska razlika: 630 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 2 h i 45 min

KORETIĆI – JARUŠJE

Planinarska kuća Scout Koretići – (X) most ispod Planinarske kuće Scout Koretići – uz potok Breganu – Orto – Jarušje (X) s 54

Dužina staze: 7 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 280 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h i 15 min

SV. JANA – ŽITNICA

Gorica Svetojanska (autobusno stajalište) – Ivančići (Šumski dvor) – Planinarski dom Žitnica

Dužina staze: 4,1 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 550 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h i 30 min

NORŠIĆ SELO – KATIN KRČ

Noršić Selo (Kapelišće) (X) s 49 – Jarušje (X) s 52 – Dragonoš (X) s 58 – (X) sa spojnim putem 47A – Katin krč (X) s 48 na putu za Japetić

Dužina staze: 5,8 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 230 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h i 30 min

DRAGA – ŽITNICA

Višoševićev mlin u Dragi – Grabarak – Planinarski dom Žitnica na Japetiću

Dužina staze: 4,1 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 450 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h i 30 min

ŽITNICA – JAPETIĆ

Planinarski dom Žitnica na Japetiću – (X) s 50B – (X) s 48 ispod vrha Japetić – vrh Japetić, piramida

Dužina staze: 0,9 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 40 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 15 min

ŠOIĆEVA KUĆA – SV. BERNARD

Staza počinje 20 minuta iznad Šoićeve kuće na prilazu prvoj livadi Leskovica – skretanje na sjever šumskim putem – (x) s putem 47 koji dolazi iz Cerinskog Vira – (x) 47A, odvojak za Japetić – (x) s putem 58, 5 minuta prije Dragonoša – Gostinjac Sv. Bernard

Dužina staze: 3,6 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 180 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h

DRAGONOŠ – ZEČAK

(X) s 57 za Sv. Bernarda i Šoićevu kuću – Dragonoš – Pljovica – sedlo Poduglenka – La Verna – spoj s putem 15 koji od Tihočaja vodi na Zečak

Dužina staze: 6,4 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 190 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h i 30 min

VELIKI LOVNIK

(X) od puta 46 koji od Slanog Dola vodi za Dragonoš – Gostinjac Sveti Bernard – vrh Veliki Lovnik

Dužina staze: 0,9 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 50 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 20 min

GRDANJCI – VIŠNJEVEC – KRIŽIĆ

Grdanjci (a.p.) kratko cestom uz potok Breganu, lijevo u dolinu Škrobotnika, nakon 100 m lijevo (X) s 62 za Beder – Višnjevec – uzbrdo uz kleti i vinograde na visoravan, a zatim spuštanje na asfaltnu cestu za Noršić Selo (Križić) (X) s 49 koji dolazi sa Slanog Dola

Dužina staze: 6,1 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 410 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h i 45 min

GRDANJCI – NORŠIĆ SELO

Grdanjci (a.p.) – Beder – Brnjice – Noršić Selo (Kapelišće)

Dužina staze: 7,3 km

Težina staze: Teško

Visinska razlika: 500 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 2 h i 30 min

OSREDEK – BEDER

Osredek – Kostanjevec Podvrški – Vučica – (X) s 62 za Beder i Grdanjce

Dužina staze: 6,7 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 330 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h i 30 min

KORETIĆI – NORŠIĆ SELO

Planinarska kuća Scout Koretići – Noršić Selo – (X) sa 67 – Noršić Selo (Kapelišće)

Dužina staze: 2,5 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 270 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h

NORŠIĆ SELO – N. PLEŠIVICA

Noršić Selo (Kapelišće) – vrh Noršićka Plešivica

Dužina staze: 1 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 90 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 20 min

GABROVICA – KRAVLJAK

Gabrovica (a.p.) – (X) Osredek – vrh Tušćak – gradina Tušćak – Kravljak (X) s putem iz Stojdrage

Dužina staze: 5,2 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 370 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 2 h

OSREDEK – STOJDRAGA

(X) Osredek – Stojdraga (a.p.)

Dužina staze: 1,7 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 250 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h

KRAVLJAK – POKLEK

Kravljak (kapela) – vrh Kičer – (X) vikend-naselje Poklek s putem iz Koretića – Poklek (a.p.)

Dužina staze: 3 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 230 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h

KRAVLJAK – STOJDRAGA

(X) Kravljak (kapela) – (X) za Tušćak – livada Srbljeni – Stojdraga (a.p.)

Dužina staze: 3,2 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 90 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 1 h

KORETIĆI – POKLEK

(X) most ispod Planinarske kuće Scout Koretići – uz potok Tisovačka Bregana – Tisovac Žumberački – Siječevac – Baćina draga – (X) vikend-naselje Poklek, s putem iz Kravljaka

Dužina staze: 6,9 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 360 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h i 30 min

KORETIĆI – GORNJA VAS

(X) na potoku Bregani ispod Orta – (X) Šimraki – Kordići – Dane – Mrzlo Polje – Javor – (X) Gornja Vas (a.p.) – (X) odvojak ceste kod trgovine za Kalje

Dužina staze: 8,7 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 300 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h i 40 min

ŠIMRAKI – ZEČAK

(X) Šimraki – Delivuki – Golubići – vrh Zečak

Dužina staze: 5,1 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 260 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h i 30 min

VIŠOŠEVIĆ MLIN – LA VERNA

Višošević mlin na potoku Reka Draga (nastavak puta od doma na Žitnici) – (X) na hrptu Brajka – (X) s putem 15 franjevačka kuća La Verna

Dužina staze: 2,8 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 365 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h i 30 min

SVETOJANSKE TOPLICE – BRAJKA

Bukovac (a.p.) – Svetojanske toplice – Paljugi – (X) Brajka s putem iz Višoševićevog mlina za Zečak

Dužina staze: 6,3 km

Težina staze: Teško

Visinska razlika: 440 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Dostupnost pitke vode: Da

Vrijeme hoda: 2 h i 30 min

SLAVETIĆ – TIHOČAJ

Slavetić (a.p.) – greben Grmada – vrh Rešpeternica – (X) Tihočaj s putem od Vranjačkog slapa

Dužina staze: 7 km

Težina staze: Teško

Visinska razlika: 460 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h

VRANJAČKI SLAP – TIHOČAJ

(X) ispod Vranjačkog slapa u dolini Slapnice – Vranjački slap – Rude Pribičke (odvojak 2 minute do kutije sa žigom) – Gračac Slavetički – uz Stiće – (X) Tihočaj s putem iz Slavetića

Dužina staze: 10 km

Težina staze: Teško

Visinska razlika: 510 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h i 30 min

TIHOČAJ – ZEČAK

Tihočaj, (X) s 13 iz Slavetića i 14 iz Slapnice – Višoševići, (X) sa 16 od slapa Brisalo – (X) s 05-58 od Dragonoša – Zečak

Dužina staze: 1,2 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 80 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 30 min

SLAP BRISALO – ZEČAK

(X) ispod slapa Brisalo u dolini Slapnice(mostić) – slap Brisalo – Zidane pećine – Staničići Žumberački – Pećno – Višoševići (X) s putem iz Tihočaja – vrh Zečak

Dužina staze: 6,3 km

Težina staze: Teško

Visinska razlika: 460 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h i 20 min

MEDVEN DRAGA – BRISALO

Medven Draga (a.p.) – Ribički dom – (X) za Vranjački slap – (X) za slap Brisalo

Dužina staze: 6,8 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 100 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h

BRISALO – KALJE

(X) ispod slapa Brisalo u dolini Slapnice (mostić) – Draganov mlin – (X) Kalje crkva, s putem za Hartje – (X) Kalje trgovina, na cesti Gornja Vas – Petričko Selo

Dužina staze: 5,6 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 290 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h

BERNARDIĆI – KALJE

Bernardići (Žumberak) – Grgetići – Hartje (a.p.) – (X) Kalje s putem iz slapa Brisalo

Dužina staze: 5,3 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 280 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h i 30 min

BERNARDIĆI – SOPOT SLAP

Bernardići (Žumberak) – crkva sv. Nikole i Žumberački pil – Tomaševci – Kekić Draga – Sopotski slap

Dužina staze: 7,1 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 360 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h i 15 min

GORNJA VAS – JEČMIŠTE

Kalje, trgovina na cesti, Gornja Vas – Petričko Selo – Petričko Selo – (X) s putem preko Milakovca za Grič – Grič – Ječmište

Dužina staze: 4,8 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 340 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h i 45 min

VODICE – JEČMIŠTE

Planinarski dom Vodice – makadamskom cestom dok se ne zaobiđe greben Pliješa – (X) za Pliješ – Ječmište

Dužina staze: 4,3 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 250 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h i 30 min

SOŠICE – VODICE

Sošice (a.p.) – Gornje Selo – (X) za Boljaru – Planinarski dom Vodice

Dužina staze: 2,1 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 270 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 45 min

SOŠICE – BOIĆI – SV. GERA

Sošice (a.p.) – (X) u Sošicama za Sekuliće – Boići – (X) Boljara za Vodice – (X) Maličev krč s putem preko Slemena – vrh Sv. Gera – kapela sv. Ilije

Dužina staze: 8,1 km

Težina staze: Teško

Visinska razlika: 620 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h i 15 min

VODICE – BOLJARA

(X) ispod Planinarskog doma Vodice – potok Jarak – (X) Boljara s putem iz Sošica za Sv. Geru

Dužina staze: 2,2 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 100 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 40 min

SOPOT SLAP – PLIJEŠ

Sopotski slap – Planinarski dom Vodice – „zapadni put“ – Pliješ – spuštanje istočnim grebenom – (x) s putem Vodice – Ječmište na makadamskoj cesti

Dužina staze: 3,6 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 350 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h i 20 min

VODICE – MALIČEV KRČ

Planinarski dom Vodice – Pliješ – Sljeme – Ravna gora – (X) za kotu 1006 – (X) Maličev krč s putem iz Sošica za Sv. Geru

Dužina staze: 7,4 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 200 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h

ODVOJAK NA KOTU 1006

(X) na putu Ravna gora za Sv. Geru – bezimena kota 1006, najviši vrh Zagrebačke županije

Dužina staze: 0,22 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 40 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 10 min

SOŠICE – SEKULIĆI

(X) Sošice s putem za Sv. Geru preko Boića – Blato – (X) za Cvjetiše i Sv. Geru – Rajakovići – (X) Sekulići za Zeleni vir – (X) Sekulići za Gaj – Planinarski dom Boris Farkaš Sekulići

Dužina staze: 7,9 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 320 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h i 15 min

SEKULIĆI – SV. GERA

Planinarski dom Boris Farkaš Sekulići – (X) Sekulići za Sošice – Gaj – Lovački dom Studena voda – kapela sv. Ilije na Sv. Geri

Dužina staze: 5,5 km

Težina staze: Teško

Visinska razlika: 480 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 1 h i 15 min

SEKULIĆI – SPOJ S PUTEM ZA SOŠICE

Sekulići (X) s putem za Sošice – (X) s putem za Zeleni vir – Cvetiše – (X) s putem 31 koji povezuje Sekuliće i Sošice

Dužina staze: 3,7 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 180 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 2 h

ZELENI VIR – SUŠICA

Slap Zeleni vir – (X) na potoku Sušica za Sekuliće i Cvetiše

Dužina staze: 0,7 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 40 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrijeme hoda: 15 min

Pročitaj više

Ekocentar Slani Dol (Uprava)

Centar Slani Dol informativni je centar Parka. Tu se nalaze Uprava Parka i stručna služba. U centru je uređen prostor za održavanje predavanja, radionica i okruglih stolova.

Ovdje započinje ili završava (ovisi s koje strane krenete) pješačka staza Put kraljice bukve, a kroz mjesto prolazi biciklistička staza naziva Staza šišmiša.

Napomene:

Radno vrijeme: ponedjeljak – petak od 8,00 do 16,00 h.

Pročitaj više

Sjedište i postaja čuvara prirode Sošice

Postaja čuvara prirode u Sošicama službeno je sjedište Javne ustanove Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Ovdje možete dobiti sve informacije, naše tiskane materijale kao i korisne savjete koji vam boravak u Parku mogu učiniti zanimljivijim i ugodnijim.

Ovdje započinju ili završavaju Staza Svete Gere (biciklistička staza), Žumberački arheološki put (poučna staza) i Put kraljice bukve (pješačka staza).

Pročitaj više

Postaja čuvara prirode Grdanjci

Ova postaja čuvara prirode smjestila se nedaleko od ulaza u zaštićeno područje. Sjedište je službe čuvara prirode Javne ustanove, zadužene za praćenje stanja Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

U postaji čuvara prirode možete dobiti informacije o području i Javnoj ustanovi, kao i tiskane materijale i potrebne savjete. Na ovome mjestu započinju Vilinska staza i Staza slapova, a uz postaju prolazi i Staza šišmiša.

Pročitaj više

Budinjak

U središnjem dijelu Žumberka, blizu najviše točke na magistralnoj cesti između Bregane i Krašića nalazi se Budinjak, mjestašce s tek desetak stanovnika, ali iznimno bogate prošlosti. Krijući se tisućljećima iza legende o vilama i vilenjacima koji plešu kolo na Budinjačkom polju, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj ostalo je gotovo u potpunosti sačuvano sve do današnjih dana.

Pretpovijesno nalazište u Budinjaku (10.– 6. st. prije Krista), zajedno s onim iz rimskoga vremena u obližnjim Brateljima (1.– 2. st.), dio je Arheološkoga parka kroz kojeg je najbolje prošetati slijedeći Stazu kneževa.

Na jednom od brežuljaka koji okružuju mjesto početkom 19. stoljeća sagrađena je rimokatolička kapela sv. Petronile. Jednostavna građevina sa zvonikom na preslicu širom je Žumberka postala poznata zbog prekrasnog vidika.

U Budinjaku se nalazi i posjetiteljski i informativni centar Parka – Ekocentar Budinjak.

Pročitaj više

Japetić

Japetić je najviši vrh Samoborskog gorja. Nalazi se na 879 m/nv. Omiljeno je odredište izletnika i planinara. Nedaleko od vrha nalazi se Planinarski dom Žitnica. Na vrhu je postavljena 12 metara visoka piramida koja je do 1960. bila na Sljemenu. S nje se pruža lijep pogled na gorsku i sjeverozapadnu Hrvatsku te Sloveniju sve do Alpa.

Sam vrh obrasta šuma, a na grebenima i osunčanim padinama nalazimo livade s brojnim zaštićenim i ugroženim biljnim vrstama. Japetić je omiljeno okupljalište paraglajdera. Na livadi ispod planinarskog doma oni održavaju svoja natjecanja.

Japetić je 2005. godine registriran kao letilište za parajedrilice i ovjesne jedrilice zaslugom zrakoplovnog kluba PARAfreeK iz Samobora čiji članovi redovno ovdje treniraju i održavaju natjecanja.

Pročitaj više

Kupčina Žumberačka i Žumberak

U srcu Žumberka nalaze se dvije skrovite doline vrijedne pažnje. U jednoj od njih smjestilo se selo Kupčina Žumberačka, a u drugoj Žumberak. Sela su udaljena otprilike 1,5 km jedno od drugog.

Kupčina Žumberačka je selo očuvane tradicionalne arhitekture u kojem se nalazi zanimljiva crkvica sv. Roka sa zvonikom na preslicu. Rječica koja protječe kroz selo ima isto ime – Kupčina – i najduži je vodotok u našem Parku. Lijevi je pritok rijeke Kupe. Izvire na više mjesta, oko 1 kilometar uzvodno od zadnje kuće u selu. Do izvora se može lagano prošetati seoskim putem kroz aleju drijenaka. Ovi izvori predstavljaju najveće izvore na području Parka.

U susjednoj dolini nalazi se selo Žumberak. Na obronku iznad sela mogu se vidjeti ostaci burga Novog grada Žumberka gdje se nalazilo sjedište uskočkih kapetana. Izgorio je 1793. godine. Tu se nalazi i jedinstveni sačuvani pil – stup sramote na kojem su bili kažnjavani prijestupnici. U neposrednoj blizini je i župni dvor – kurija, podignuta 1744., s crkvom sv. Nikole (sagrađenom oko 1645.) koja se odlikuje gotičkim portalom.

U selu Kupčina Žumberačka mogu se kupiti svježe pastrve iz ribnjaka Vrabac. Osim toga, pastrve možete sami upecati i spremiti na roštilju. Uz ribnjak se nalaze sjenice i organizirani prostor za roštilj.

Mlinovi su uspomena na tradicionalnu proizvodnju brašna. Za njihovo pokretanje potrebna je veća količina vode dovoljne snage. Nekad ih je bilo skoro dvjesto. Danas ih je tek nekoliko očuvanih. Jedan od njih je Medvenov mlin na Kupčini.

Izvor Kupčine čini mnogo malih izvora koji se spajaju i mjestimice formiraju cretišta. To je tip staništa sa specifičnom florom. Jedna od takvih biljaka je i kritično ugrožena svojta Eriophorum angustifolium. Ova se biljka ne smije brati.

Pročitaj više

Mrzlo polje – Gornja Vas

Tek nekoliko kilometara od Budinjaka, u plodnoj udolini kroz koju teku čak tri bistra planinska potoka, nalazi se mjesto Mrzlo Polje. Na jedinom pravom krškom polju cijelog brdskog masiva, sa svih strana zatvorenom šumovitim padinama, mnoštvo je ponora kroz koje voda otječe u podzemlje.

Na putu prema Glušinji, na osami, nalazi se grkokatolička župna crkva sv. Petra i Pavla. Njezin najstariji očuvani dio, oltarni prostor, nastao je još u 17. st., a ostatak crkve kasnije je preuređivan pa potječe iz 18. i 19. st. Zvonik je građen početkom 20. st. Samo nekoliko koraka udaljeni, nalaze se temelji nekadašnje rimokatoličke crkve sv. Lovre iz 13. st. (dio Žumberačkog arheološkog puta).

Zaselak Javor, na putu prema Gornjoj Vasi, rijetko je očuvan tradicijski graditeljski sklop s drvenim stambenim kućama i gospodarskim objektima poput svinjca i štale.

U Gornjoj Vasi koja se smjestila na planinskoj kosi otvara se širok pogled prema južnim vrhovima Žumberka i ravnici uz Kupu iza njih. Još dalje, na rubu jugoistočnog horizonta nazire se Petrova gora, a na jugozapadnom markantna silueta Kleka, legendarne planine na kojoj caruju vještice. No, suspregnite nakratko pogled i usmjerite ga malo bliže – u Vatrogasnom domu u Gornjoj Vasi izložene su fotografije groblja iz rimskog doba koje je ovdje pronađeno (dio Žumberačkog arheološkog puta), a do crkve sv. Mihaela u obližnjem Kalju tek je nekoliko minuta hoda.

Uz ostali arheološki materijal, u grobovima iz vremena Rimskoga Carstva, na livadi Ravnice podno Gornje Vasi pronađeno je i krhko stakleno posuđe. Neoštećeno je preživjelo nekoliko putovanja – prije otprilike 2000 godina, iz sjeverne Italije, gdje je izrađeno, putovalo je do žumberačkih kupaca. Tijekom posljednjih godina često putuje po izložbama; zbog ljepote i vrijednosti izlagano je i u samome Rimu, prijestolnici nekadašnjeg Carstva.

Pročitaj više

Okić

Pitomi okićki kraj smjestio se u krajnjem jugoistočnom dijelu Samoborskog gorja, dvadesetak kilometara jugozapadno od Zagreba, na pola puta između Samobora i Jastrebarskog. Najmarkantnija točka ovog kraja je sam Okić na čijim stijenama je sagrađen Stari grad. To je jedan od najstarijih srednjovjekovnih plemićkih gradova na osebujnom položaju vrlo vrijedne očuvane romaničke arhitekture te je jedinstven u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovim imenom obilježena su obližnja naselja: Novo selo Okićko, Sv. Martin pod Okićem, a poznate su i okićke trešnje.

Zapadno nalazimo šume, a na istočnim i južnim obroncima one su pretvorene u vinograde i voćnjake. U nižim dijelovima, kako gorje prelazi u nizinu, ima sve više livada i oranica. Biljni i životinjski svijet promatra se kao dio cjeline Samoborskog gorja.

Vrijedna posjeta je i Etnokuća pod Okićem, a šetnja i alpinističko penjanje po stijenama oko staroga grada započinju kod Planinarskog doma Maks Plotnikov.

Pročitaj više

Plešivica

Plešivica je gorski masiv uglavnom prekriven gustom šumom s najvišim vrhom zvanim Čerga. U šumama ima dosta crnogoričnog drveća. Ono nije autohtono, već je posljedica pošumljavanja. Na vrhu je postavljen toranj s vidikovcem na 778 metara nadmorske visine. Prvi je bio izgrađen od drveta, ali je izgorio 1881. godine. Današnji datira iz 1905. godine. S njega se pruža lijep pogled na južne obronke gore, gdje su razbacana sela i vinogradi.

Južna ekspozicija i blagi tereni idealni su uvjeti za rast vinove loze, te je Plešivica jedan od poznatijih vinorodnih krajeva u Hrvatskoj. Koliko je poznata po svojim vinogradima i vinskim cestama, toliko je privlačna i planinarima. Dugačka je i bogata planinarska tradicija u Samoborskom gorju. Središnje naselje na Plešivici također nosi isti naziv. Ono je poznato po svojim vinskim svečanostima i bogatoj ponudi Plešivičke vinske ceste, te već tradicionalnom Sanjkaškom kupu koji se održava u siječnju.

Pročitaj više

Radatovići

Slikovito mjestašce u zapadnom dijelu Parka smješteno je na padinama Žumberačke gore, odakle se pruža širok i prekrasan vidik na Veliku i Malu Kapelu, Klek, dio Bele Krajine i Svetu Geru. Radatovići ili Sveta Nedjelja jedna je od starijih, a možda i najstarija župa na Žumberku. Župa Kristova Uskrsnuća spominje se već 1623. godine.

Stanovnici se uglavnom bave poljoprivredom i proizvodnjom domaće hrane. Na cesti prema Radatovićima, u Badovincima, nalazi se grkokatolička crkva sv. Nikole. Pored nje stoji spomenik slavnim uskočkim obiteljima na kojem je moguće vidjeti obiteljske grbove.

U zgradi bivše osnovne škole krije se mala etnografska zbirka i freska Zlatka Price i Nikole Reisera. Naslikana je 1943. godine, za vrijeme Drugog svjetskog rata i antiratne je tematike. Trenutno se ne može vidjeti jer su istraživanja u tijeku.

Najpoznatiji žumberački pjesnik Jovan Hranilović ovdje je spjevao svoje najljepše pjesme – Žumberačke elegije. U znak sjećanja postavljena mu je spomen-ploča s poprsjem iznad ulaznih vrata župne crkve Kristova Uskrsnuća koja je izgrađena 1870. godine.

Između Radatovića i Svete Gere nalazi se danas napušteno selo Gaj. Nekoć je to bilo najviše naseljeno mjesto na Žumberku (850 m).

Pročitaj više

Slapnica

Jedna od najljepših potočnih dolina je dolina Slapnica. Potok je dobio svoje ime po brojnim slapištima i kaskadama niz koje se voda spušta uskom i duboko usječenom dolinom dužine 10 km. U dolini se ljepotom izdvaja Vranjački slap koji je optočen sedrom – živom stijenom koja i danas nastaje. Nešto uzvodnije se nalazi slap Brisalo – jedan od najviših slapova Parka niz koji se voda obrušava u malo bistro jezerce.

Na kraju doline nalazi se jedina stalno naseljena kuća u dolini – Draganov mlin. Stotinjak metara uzvodno nalazi se i izvorište Slapnice u čijem se zaleđu skriva pravi krški svijet.

Južno, na ušću Slapnice i Kupčine, može se razgledati kurija, staro seosko gospodarstvo plemenite obitelji Medven, sagrađeno 1868. godine.

Zbog svoje divlje ljepote i prirodnih bogatstva dolina potoka Slapnica zakonom je zaštićena kao značajni krajobraz od 1964. godine.

U dolini Slapnice gnijezdi se i vrlo rijetka ptica vodenkos.

Pročitaj više

Sošice

U najprostranijem krškom polju Žumberačke gore leže Sošice, mjesto čije se najstarije ime – Sussiz, po prvi put spominje u dokumentu što ga je davne 1249. godine potpisao Bernard, vlasnik obližnje utvrde Sichelberg (Stari grad Žumberak). Uz još pet mjesta na Žumberku, Sošice su tada kao posjed darovane novoosnovanom cistercitskome samostanu u Kostanjevici. Kada se sljedeći put u 16. st. ponovno spominju u dokumentima, žumberačko je područje, opustošeno turskim osvajanjima, već postalo dijelom Vojne krajine.

Zahvaljujući svome smještaju, Sošice su od davnih povijesnih vremena bile ne samo jedno od najvećih žumberačkih naselja, već i najizrazitije žumberačko središte, a danas su jedno od turistički najposjećenijih mjesta na Žumberku.

U južnom zaselku, Kovačima, crkveno je središte Sošica. Tu su smješteni župni dvor i samostan časnih sestara bazilijanki, a nasuprot njima, na malom uzvišenju ponad ceste, jedna pored druge stoje dvije crkvene građevine – grkokatolička crkva sv. Petra i Pavla iz 18. stoljeća i rimokatolička kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije s početka 19. stoljeća. Ove dvije jednobrodne građevine s tornjevima pred pročeljem, još od vremena kada su nastale jedna pored druge, pa sve do danas, jedno su od najslikovitijih kulturnih obilježja Žumberka. U njihovoj blizini jedna je od dviju najstarijih škola u Žumberku, otvorena 1769. godine., u isto vrijeme kada i druga škola u Mrzlom Polju.

Uz put prema sjevernom dijelu sela, na rubu polja mala je kapelica, a do kapele sv. Antuna Pustinjaka s kraja 19. stoljeća tek je nekoliko stotina metara.

U Sošicama se nalazi i postaja čuvara prirode Javne ustanove Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

Pročitaj više

Stojdraga

U mjestu, čije se ime u povijesnim dokumentima spominje još 1447. godine, za lijepa se vremena može uživati u pogledu na doline Krke i Save, brežuljke Hrvatskog zagorja i masiv Zagrebačke gore. Snijegom pokriveni vrhovi Kamniških Alpi i onih udaljenijih, Julijskih, s Triglavom, uljepšat će sjeverozapadni horizont u dane iznimno čiste atmosfere i još dugo boraviti u sjećanju promatrača.

Najstarija stojdraška crkva, koju je prema priči dala sagraditi carica Marija Terezija, stajala je u šumi kod Drmića, nekoliko kilometara udaljena od Stojdrage. Godine 2008. pronađeno je groblje koje se nalazilo uz nju. Današnja župna crkva sv. Jurja sagrađena je početkom 19. stoljeća na brežuljku ponad naselja. Raskošno izrezbaren i pozlaćen klasicistički barokni ikonostas do polovine 19. st. krasio je katedralu u Križevcima.

Početkom 20. stoljeća uz crkvu i župni dvor uređen je perivoj, na čijim je istočnim padinama, u spomen na tisućitu godišnjicu krunidbe hrvatskoga kralja Tomislava, postavljen pet metara visok Milenijski križ. U njegovu su podizanju, uz tadašnjeg župnika i mještane, sudjelovali i planinari iz Samobora i Zagreba.

U nekadašnjem perivoju, na putu prema župnome dvoru, nalazi se malo uređeno odmorište, koje je danas podsjetnik na prvi organizirani izlet automobilima u Hrvatskoj – članovi Hrvatskog autokluba za svoj su prvi izlet 1926. godine odabrali upravo Stojdragu.

U sklopu župnog ureda posjetitelji mogu obići Žumberački uskočki muzej čiji bogati fundus predmeta svjedoči o žumberačkoj baštini i povijesti žumberačkih uskoka, njihovom identitetu od doseljenja na žumberačko područje prije skoro 500 godina do danas.

Tijekom ožujka i travnja, crnkasta sasa, tek dvadesetak centimetara visoka biljka obrasla gustim bijelim dlakama, procvate pognutim zvonolikim purpurnim cvjetovima.

Ugledate li je tijekom šetnje na nekom od žumberačkih travnjaka ne berite je i ne oštećujte! Kritično je ugrožena i pred izumiranjem.

Pročitaj više

Sveta Gera

Najviši vrh Žumberačke gore, ali i cijele sjeverozapadne Hrvatske, Sveta Gera, visinom od 1178 m izdaleka je uočljiva po visokom telekomunikacijskom tornju postavljenom 1984. godine.

Nalazi se uza samu granicu sa Slovenijom, a okružena je gustom šumom i gorskim livadama Kaštanice. Šumski proplanak na vrhu mjesto je gdje su se nekoć održavale narodne veselice i stočni sajmovi (kasnije preseljeni u Sošice), a danas poznato odredište planinara i hodočasnika – tako se od 1994. godine, već tradicionalno, posljednje nedjelje u mjesecu siječnju održava zimski planinarski pohod iz Sošica na Svetu Geru s liturgijskim slavljem kod ostataka grkokatoličke kapele sv. Ilije Proroka, sagrađene u 16. stoljeću. Proštenje se održava prve nedjelje nakon blagdana sv. Ilije. Početkom 90-ih godina prošloga stoljeća obavljena su arheološka istraživanja te su ostaci kamene crkve zaštićeni prepoznatljivim drvenim pokrovom, a unutar crkve nalazi se i malo planinarsko sklonište. Sa slovenske strane stoje ostaci crkvice sv. Jere iz koje raste visoko drvo jarebike – u proljeće okićeno bijelim cvjetovima, a ljeti crvenim plodovima. Zanimljivo je da državna granica prolazi točno sredinom između ostataka dviju crkvica.

U blizini je cretište Jarak – ugroženo stanište rijetkih biljnih vrsta, a nedaleko od Svete Gere pronađen je i crni daždevnjak, rijedak vodozemac čija ženka leže žive mlade i koji obitava samo na velikim nadmorskim visinama.

Pročitaj više

Vivodina

Staro selo Vivodina smješteno je na uzvisini nedaleko od Ozlja, u sjeverozapadnom dijelu Karlovačke županije, odakle se pruža lijep pogled na okolne zaseoke, šume i vinograde. Župna crkva sv. Lovre s visokim zvonikom vrijedan je spomenik baroknoga graditeljstva cijeloga kraja.

Osim župne crkve u okolnim zaseocima postoji još pet kapelica: kapelica sv. Jurja u Dojutrovici, sv. Franje Ksaverskog u Gornjem Loviću, Gospe Lurdske u Belošićima, sv. Ivana Krstitelja u Stojavnicama i sv. Nikole u Obrežu. U neposrednoj blizini crkve je osnovna škola, jedna od rijetkih u žumberačkom kraju koje još broje nekoliko učenika. Na sjeveru se pogled pruža prema Svetoj Geri, dok je južno rijeka Kupa, a zapadno granicu prema Sloveniji čini potok Kamenica. Cijeli kraj s preko 25 sela i zaselaka ponosi se prekrasnom očuvanom prirodom i skladno oblikovanim krajobrazom nastalim pod dugogodišnjim utjecajem čovjeka – ovdje je, naime, vinogradarstvo već stoljećima važna djelatnost, i postaje sve važnija, usprkos sve manjem broju stanovnika.

I voćarstvo je dosta zastupljeno – kod obitelji Vrbanek u Obrežu Vivodinskom mogu se kupiti odličan prirodni jabučni sok i ocat, proizvedeni od domaćih jabuka starih sorti.

Pročitaj više

Zečak

Na nadmorskoj visini od 795 m, s ove travnjačke zaravni u istočnom dijelu Žumberka puca prelijep pogled na okolna brda, sve do Svete Gere – najvišeg vrha Žumberačke gore na zapadu, i Japetića – najvišeg vrha Samoborskoga gorja na istoku te na mala, uokolo raštrkana sela.

Do vrha je lagan prilaz od sela Višoševići ili iz Pavkovića, a s biljnim vrstama bogatim travnjacima natrag se preko Pavkovića može krenuti put Budinjaka, kroz Brezovac Žumberački, Golubiće (nekada se selo zvalo Grabar), Jeleniće i Kordiće.

Većinu ovih sela obuhvaća grkokatolička župa Grabar, osnovana 1810. godine, koju su još 1530. godine naselili uskoci. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Golubićima, uz koju je i groblje, sagrađena je 1912. godine, a na padinama u neposrednoj blizini crkve još stoje ruševine nekadašnjeg župnog dvora. S glavne ceste uz crkvu vodi staza nizbrdo, do polušpilje Majke Božje Lurdske u Čeićkoj Dragi. Ovo svetište sa župnim zdencem podignuto je 1931. godine.

Iako je većina ovih sela opustjela, još uvijek ima obitelji koje njeguju tradicionalni način života – tako u Brezovcu lokva usred sela i dalje služi kao pojilište ovaca, a kod obitelji Gvozdanović na kraju sela mogu se kušati domaći sir i vrhnje.

Pročitaj više

Cerinski vir

Cerinski vir zapravo je slap visok 10 metara, koji je osobito lijep u proljeće i jesen kad je potok bogat vodom. Tvore ga slapovi potoka Javorec, čije kaskade tvore mala jezera. Bogat je vodom u proljeće i kasnu jesen, dok ljeti zna presušiti.

Nalazi se u uskoj dolini strmih strana, kojom protječe Javorački potok, a ističe se kao najznačajniji slap Samoborskog gorja. Do njega se najlakše stiže preko Smerovišća i Cerine ili preko Velikog Lipovca.

Pročitaj više

Naziv JU

Javna ustanova Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Adresa JU

Slani Dol 1, 10430 Samobor

Ravnatelj/ica

Kristijan Brkić

Kontakt osoba za upite posjetitelja

Ana Popović, prof. geografije – rukovoditeljica Odsjeka za upravljanje posjećivanjem, edukacijom, interpretacijom i promocijom vrijednosti Parka prirode
Mob: +385/99/426-4731
[email protected]

[email protected]